Islamski militanti u svom sastavu žele i Hrvatsku!

0

Nakon što je islamistička skupina ISIL, koja se odmetnula od Al Kaide, u nedjelju u Tikritu proglasila uspostavu kalifata, pripadnici iračke vojske u ponedjeljak su pojačali napade na taj grad u nastojanju da iz njega istjeraju novoproglašenog kalifa Abua Bakra al Bagdadija i njegove džihadiste.

Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) u nedjelju je uzburkala prašinu na globalnoj razini kad je objavila da ukida regionalnu crtu iz svog naziva, odnosno da uspostavlja Islamsku Državu na čelu s kalifom, kojoj se moraju priključiti svi muslimani svijeta i iskazati joj punu odanost. “On (Bagdadi) je imam i kalif svih muslimana”, rekao je glasnogovornik ISIL-a Abu Muhamad al-Adnani u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici te skupine u nedjelju, prvog dana svetog muslimanskog mjeseca ramazana. Tim potezom, koji je slijedio nakon trotjednih silovitih sukoba u kojima je ISIL ostvario velike teritorijalne uspjehe u Iraku i Siriji, čelnici te krajnje radikalne i brutalne sunitske naoružane skupine pokazuju namjeru da izbrišu postojeće međunarodne granice koje potječu još iz kolonijalnog doba, sruše iračku šijitsku vlast koju podupiru SAD i Iran, te uspostave jedinstvenu transnacionalnu svemuslimansku državu kojom će upravljati kalif. Na internetu se pojavila i karta koja navodno predstavlja islamističke aspiracije, a koje uključuju i cijeli Balkanki poluotok, zajedno s Hrvatskom, Slovenijom i drugim državama. Istodobno je to izravan izazov dosad neupitno vodećoj ulozi Al Kaide među radikalnim muslimanima svijeta i konzervativnim sunitskim vladarima zemalja Zaljeva, koji su ISIL već i dosad smatrali sigurnosnom prijetnjom. “Ovom izjavom Islamska Država ne šalje poruku samo Iraku i Siriji, nego cijeloj regiji i svijetu. Poruka je da je Islamska Država postala prijetnja svim državama”, rekao je glasnogovornik iračke vojske Kasim Ata. “Vjerujem da će sve zemlje, kad pročitaju deklaraciju, promijeniti svoje dosadašnje ponašanje, jer se njome zahtijeva lojalnost svih” muslimana, dodao je. Iračka vlada zatražila je međunarodnu pomoć i optužila susjedne sunitske države, prije svih Saudijsku Arabiju, da stoji iza jačanja islamskog militantizma u Siriji i Iraku. Iračka vojska uz pomoć šijitskih vjerskih milicija uspjela je zaustaviti napredovanje ISIL-a, ali je preslaba da bi vratila kontrolu nad područjima iz kojih je bila protjerana tijekom trotjednih sukoba. Sjedinjene Države su na poziv vlade premijera Nurija al Malikija odgovorile slanjem vojnih instruktora te borbenih zrakoplova i bespilotnih letjelica, ali bez izravnog uključivanja u sukob. Prvih pet borbenih zrakoplova Suhoj Su-15 poslala je i Rusija, a trebali bi biti u funkciji za nekoliko dana. ISIL se u dosadašnjem djelovanju oslanjao na savezništva s manje radikalnim sunitskim naoružanim skupinama, jer ga se Al Kaida prije nekog vremena u potpunosti odrekla, a na njihovoj su se strani borili i razni plemenski borci koji žele srušiti Malikija te pripadnici nekadašnje stranke Sadama Huseina Baas. No analitičari ukazuju na mogućnost da proglašenje kalifata postane uzrok podjela u njihovim redovima i posljedično uzrokuje unutarnje sukobe. “Strateški cilj članova Baasa jest zaposjesti Bagdad, a ne uspostaviti kalifat”, istaknuo je stručnjak za Bliski istok na Londonskoj ekonomskoj školi Fawaz Gerges, izrazivši uvjerenost da će deklaracija uzrokovati udaljavanje saveznika od ISIL-a. “Proglašavanje kalifata najvjerojatnije će rezultirati međusobnim sukobima džihadista i povećati razdor između ISIL-a i njegovih saveznika u pobuni u Iraku”, dodao je. Posljedica poteza ISIL-a boji se i stanovništvo na područjima pod njihovim nadzorom. Bankovni činovnik iz Faludže, koja je već pola godine u rukama ISIL-ovih boraca, smatra proglašenje kalifata “korakom unatrag”. “To će samo uzrokovati još jaču mržnju vlade prema nama i dodatno nas izolirati od svijeta”, rekao je, zahtijevajući da ostane neimenovan zbog straha od odmazde. Pojam kalif označava nasljednika proroka Muhameda koji ima privremenu vlast nad svim muslimanima. U načelu je riječ o političkom i vojnom vođi, ali koji ima i vjerski utjecaj. Upravo su razilaženja glede kandidata za kalifa u 7. stoljeću u korijenu nepremostivog razdora između šijita i sunita, koji se međusobno optužuju za krivovjerje. Posljednji kalifat, koji su gotovo pet stoljeća održavali osmanlijski sultani, ukinule su 1924. nove vlasti moderne Turske. Mnogi radikalni islamisti, zgroženi posljedicama slabljenja vjere i podjelama među muslimanima, smatraju obnovu kalifata ispunjenjem važnog cilja. Istodobno, sunitski vjerski vođe većinom se protive tom potezu, smatrajući ga iluzijom. “ISIL-ova objava uspostave onog što oni zovu islamskim kalifatom samo je reakcija na kaos koji se proširio Irakom kao izravna posljedica jačanja sektaških sukoba u cijeloj regiji”, ocijenio je jedan od najuglednijih sunitskih vjerskih velikodostojnika, veliki egipatski muftija Ibrahim Negm. (dalmacijanews.com)