ORaH se zalaže za povećanje minimalnih plaća

0

Tema novinske konferencije OraH-a održane u Splitu bila je ‘Povećanje minimalne plaće’ s ciljem predstavljanja mjera za suzbijanje siromaštva.

Konferenciju za medije održao je Marko Pribisalić, koordinator izbornog stožera za X. izbornu jedinicu ORaH-a. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće zaposlenika koji radi puno radno vrijeme. Pravo na minimalnu plaću imaju svi zaposlenici koji rade Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca i ona je ista za sve bez obzira na stručnu spremu. Minimalna plaća propisana je Zakonom o minimalnoj plaći, istaknuto je na konferenciji. Visinu minimalne bruto plaće Vlada RH svake godine donosi Uredbom o visini minimalne plaće koja se utvrđuje jednom godišnje za sljedeću kalendarsku godinu. Bruto minimalna plaća sukladno Uredbi o visini minimalne plaće za 2015. iznosi 3.029,55 kuna, a neto minimalna plaća za 2015. godinu iznosi 2.423,64 kn. Prema procjenama sindikata koji izračunavaju iznos potrošačke košarice ona je početkom 2015. iznosila oko 7000 kuna za četveročlanu obitelj, dok je prosječna neto plaća u siječnju 2015. godine iznosila 5.656 kn.U OraH-u navode kako Nezavisni sindikati Hrvatske sindikalnu košaricu definiraju na sljedeći način: ‘Obračun sindikalne košarice izvršen je za četveročlanu obitelj čiji su članovi roditelji i dvoje djece školske dobi. košaricu objašnjavaju na sljedeći način, citiramo dvoje djece školske dobi. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad te su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda.  Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne režijske troškove za stan od 60 m², te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. Režijski troškovi obuhvaćaju troškove struje, vode, grijanja, čistoće, komunalne naknade i doprinose za zajedničku pričuvu zgrade. Obitelji koje su prisiljene unajmljivati stanove moraju izdvojiti dodatnih 250 eura što ovisi u kojem se dijelu grada stan iznajmljuje. No to je uistinu hrvatski prosjek. U većim gradovima cijene najma su veće. U Zagrebu primjerice treba dodati još do stotinjak eura. U troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja, u razdoblju od 10 godina uračunati su troškovi najnužnijih aparata (hladnjak, perilica, štednjak) i namještaja (kuhinja, dnevna soba i spavaća soba). Također, pretpostavka je kako obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi se isključivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u troškove prijevoza uključene cijene dvije mjesečne radničke karte i dvije mjesečne đačke karte za područja prve zone grada, (što isključuje mnoge građane). Kako dio radnika dolazi iz prigradskih naselja i susjednih mjesta, troškovi prijevoza mogu biti veći od navedenih. Napominjemo tek kako troškovi automobila na razini godine, čak i ako se prebiju s troškovima gradskog prijevoza još uvijek predstavljaju snažno opterećenje kućnog budžeta i košarice. Troškovi kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista. Redovnom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupnja školskih knjiha i pribora) njege zdravlja (dodaci prehrani, lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti, tvrde u OraH-u. Razvidno je da zaposleni koji primaju minimalnu plaću, čak ukoliko je u obitelji zaposleno dvoje članova obitelji, nisu u mogućnosti podmiriti zbrojem minimalnih zakonskih plaća potrošačku košaricu četveročlane obitelji što je jasan put prema siromaštvu takvih obitelji. Stoga je ključna obaveza države stvoriti takvu zakonsku klimu koja će omogućiti da se minimalnom plaćom podmiruju troškovi potrošačke košarice, a za to je neophodna reforma poreznog sustava koja će ići u pravcu poreznog rasterećenja rada (npr. poreza na dohodak) i poreznog opterećenja imovine i kapitala. Smatramo kako se problem siromaštva u Hrvatskoj bezobzirno i neodgovorno gura pod tepih, što od strane političkih elita, a što od društva u cijelosti. Stoga se zalažemo za cjeloviti plan borbe protiv siromaštva. On se temelji na poreznom rasterećenju rada (poreza na dohodak) i oporezivanju imovine i kapitala, što će omogućiti zapošljavanje građana te na izjednačavanju minimalne plaće s potrošačkom košaricom na visinu od 3.500 kuna. ORaH-ove mjere za suzbijanje siromaštva su:

 

  1. Povećanje broja zaposlenih i smanjenje nezaposlenih provedbom porezne reforme usmjerene prema poreznom rasterećenju rada
  2. Izjednačavanje minimalne plaće i iznosa mjesečne košarice
  3. Povećanje konkurentnosti svakog pojedinca na tržištu rada
  4. Smanjivanje razlika u korištenju naknada i prava
  5. Sprječavanje lihvarskih kreditiranja
  6. Poboljšanje položaja siromaštvom ugrožene djece
  7. Uključivanje primatelja socijalne pomoći na tržište rada
  8. Rješavanje problema beskućništva
  9. Poticanje ušteda energije te bolja energetska dostupnost
  10. Uvođenje naknade za sve zaposlene osobe

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime