Poskupljuje tehnički pregled: cestarine više do 100 posto?

0

Hrvatska udruga cestovnih prijevoznika (HUP-HCP Udruge prometa) uputila je otvoreno pismo Vladi, Hrvatskom saboru i predsjedniku države u kojem upozorava na to kako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture planira od 1. srpnja 2014. izmjenama i dopunama Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, podići cijene cestarina za osobna vozila do 100 posto, a za gospodarska vozila između 50 i 70 posto.

Kako nam je rekao Marijan Banelli, savjetnik HCP-a, to bi značilo da bi se prosječna cijena cestarine za prijevoznike povećala s oko 5000 kuna na 8500 kuna, dok bi se, na primjer, cijena cestarine za automobil snage 1600 kubika povećala s oko 600 na 1200 kuna. Odnosno, za prosječni osobni automobil cestarina bi se povećala s oko 450 kuna na 900 kuna.  No, u Ministarstvu tvrde kako bi se, pojednostavljeno rečeno, cijena cestarine povećala za oko 50 posto, što znači da bi za prosječni osobni automobil cijena s 450 kuna skočila na 675 kuna, dok bi cestarina za gospodarska vozila narasla s 5000 kuna na 7500 kuna.

’Blokirat ćemo ceste’

“Sadašnjim Pravilnikom cestarina se određivala prema kriteriju kubikaže, a novim bi se uveo kriterij nosivosti, no računica pokazuje da bi se otprilike tako kretala cjenovna promjena. Ako novi Pravilnik zaista stupi na snagu, neće nam preostati ništa drugo nego u srpnju, usred turističke sezone, blokirati ceste i tako prosvjedovati. Naime, ovakav porezni udar dodatno će srozati konkurentnost hrvatskih cestovnih prijevoznika na međunarodnom tržištu usluga prijevoza robe i putnika.  Hrvatski cestovni prijevoznici su do 2008. godine sudjelovali u BDP-u s 9,3 posto uplatom svojih poreznih davanja. Sada se, zahvaljujući krizi hrvatskoga gospodarstva, taj udio smanjio na oko četiri posto, s blagom tendencijom rasta. Rast je potaknut većim angažmanom hrvatskih prijevoznika na tržištu EU-a zahvaljujući blagodatima ulaska u EU. Unatoč tome, rast nije mogao biti veći jer su fiksni troškovi prijevoznika (registracija vozila, cestarine, osiguranja itd.) bili u startu veći od konkurencije u EU-u između 20 do 60 posto”, rekao nam je Banelli. Prema njegovim riječima, liberalizacijom cijena osiguranja pokazala se nada da će se taj jaz donekle smanjiti kako bi se povećala konkurentnost na inozemnom tržištu. – No, ovim poskupljenjem ta se mogućnost ponovno stavila u početni položaj. Prijevoznici su u potpunosti svjesni da Vlada preko svojih javnih poduzeća mora voditi brigu o održavanju cestovne infrastrukture u RH, kojom se u konačnici koriste svi građani, vlasnici motornih vozila. Ipak, u ovom slučaju moramo naglasiti da su prijevoznici u međunarodnom prometu 90 posto korisnici inozemnih cesta (koje plaćaju kroz njegove cestarine), a samo 10 posto cestovnih resursa RH. Od toga, pak, postotka sigurno su 70 posto na autocestama, koje plaćaju kroz cestarine na autocestama. “Hrvatska ima oko 177.000 gospodarskih vozila, o kojima se brine isto toliko ljudi koji imaju svoje obitelji, onda možete računati da je sigurno 10 posto stanovništva RH posredno i neposredno vezano uz gospodarski rast ili pad aktivnosti u Sektoru prometa i logistike. Odgovorna vlast svakako bi morala dati argumentirani odgovor javnosti na ova pitanja i preuzeti odgovornost za sva pretpostavljena buduća događanja”, stoji u pismu HCP-a predsjednicima države, Sabora i Vlade. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture su, pak, demantirali Banellijeve navode i optužili ga da “obmanjuje javnost”, ali čini se da je Banelli samo prerano “kukuriknuo”. “Nije točno, kako tvrdi Banelli, da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donosi novi Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta, čime naknadu povećava i za 70 posto, i nije točno da će novi Pravilnik stupiti na snagu 1. srpnja. Ministarstvo, naime, u suradnji s Hrvatskom udrugom županija i Udrugom županijskih uprava za ceste, na osnovi konsenzusa svih županija, gradova i općina, već dulje vrijeme priprema nekoliko mjera za pronalazak dodatnih izvora kojima se mora unaprijediti mreža županijskih i lokalnih cesta (koja iznosi 18.500 kilometara).  Riječ je o inicijativi županija i njihovih uprava za ceste o izradi i donošenju novog i učinkovitijeg modela financiranja održavanja županijskih i lokalnih cesta s ciljem da se u daljnjem razdoblju osiguraju dovoljna sredstva za nužno održavanje tih cesta, koje se inače u svakodnevnom životu ionako koriste puno više (primjerice, od autocesta), a u lošem su stanju, jer su novčana sredstva za njihovo redovito održavanje nedostatna”, navodi se u reagiranju Ministarstva. Potom napominju kako je Ministarstvo prihvatilo izradu novog i kvalitetnijeg modela, koji je u svojem prijedlogu budućeg financiranja iznijela Udruga županijskih uprava za ceste, a koji se svodi na sljedeće: da se na temelju liberalizacije smanjuju ukupne obvezne naknade pri registraciji vozila za minimalno četiri posto do preko 20 posto, a preraspodjelom sredstava povećava se ulaganje u ceste regulirano navedenim Pravilnikom o godišnjoj naknadi povećanjem osnovice za 50 posto, te značajno smanjuje (minimalno 20 posto i više) dosad najveće obvezno izdvajanje za obvezno osiguranje vozila (koje je iznosilo dvije trećine ukupnih obveznih naknada pri registraciji i osiguranja).

Samo 50 posto

Dakle, kad se podvuče crta, sadašnjim nacrtom prijedloga razmišlja se o opravdanom povećanju po svim kategorijama vozila u ukupnoj masi sredstava do 50 posto, tvrde u Ministarstvu. No, za njih to ne znači povećanje nameta, jer se istodobno smanjuju sredstva koja treba izdvojiti za obvezno osiguranje. Tako, na kraju, dolazimo do toga da se, kao što potvrđuju u Ministarstvu, zaista ozbiljno razmišlja o povećanju naknade za cestarine, a Banelli samo nije bio dovoljno kooperativan da najprije na sastancima pokuša utjecati na eventualnu blažu varijantu tog povećanja, a možda je i nešto pogrešno izračunao. U svakom slučaju, to nema tko drugi platiti nego građani i poduzetnici. Kao i uvijek.

Građani godišnje daju 346 milijuna kn

Prema kalkulaciji Ministarstva, brojke bi bile sljedeće: ako je u Hrvatskoj 1.713.888 svih registriranih vozila, od čega 177.000 gospodarskih vozila, osobnih je vozila 1.536.000. Ako prosječna cestarina za ta vozila iznosi 450 kuna, onda 50 posto tog iznosa (umnoška ta dva broja) iznosi 345.799.800 kuna. Dakle, građani bi ukupno godišnje na cestarine izdvojili 345,8 milijuna kuna više nego prije. A povećanje za gospodarska vozila, ako je prosječna cestarina za njih 5000 kuna, kako tvrdi Banelli, iznosilo bi 442 milijuna kuna. Sve u svemu, za županijske bi ceste išlo ukupno više 788,3 milijuna kuna.

Kroz gorivo plaćaju i željeznici!

“Također, prijevoznici kroz cijenu goriva plaćaju održavanje cestovne i (po novome!) željezničke infrastrukture. Kako se upravlja tim novcem, nemamo dostupnih javnih informacija”, ističe Banelli. On napominje kako ovako ishitrene i vatrogasne mjere Vlade samo podgrijavaju animozitet prijevoznika prema strukturama aktualne vlasti i izazivaju reakcije, koje se protežu u rasponu od dislociranja svoje gospodarske djelatnosti u zemlje EU-a u okruženju koje imaju puno manje fiksne troškove poslovanja, do radikalnih poziva na blokadu prometnica 1. srpnja ove godine. (Slobodna Dalmacija)