Sramotna Josipovićeva administracija: ima ih više nego austrijski i slovenski predsjednik zajedno!

0

‘Savjetnika je više-manje onoliko koliko i treba biti. Od kada sam došao u Ured, proračun se smanjio za 15-ak posto, smanjio se broj ljudi, tako da je vidljivo da se radilo na uštedama tamo gdje je to, naravno, bilo moguće’, odgovorio je Josipović na tvrdnje HDZ-ova tabora, iz kojega dolazi Grabar Kitarović, koji misli da Pantovčak previše troši.

Budući da oboje ne govore o brojkama, tportal je saznao da su troškovi našeg predsjedničkog ureda dva i pol puta veći od budžeta predsjednika Republike Slovenije, čiju funkciju sada obnaša Borut Pahor. Štoviše, slovenski ured vrlo je štedljiv u usporedbi s našim pa je u njemu zaposleno sedmero savjetnika, 18 stručnjaka i 15 birokrata. Kako nam je odgovoreno iz Ureda za odnose s javnošću, radi se o savjetnicima za ekonomsku i socijalnu politiku, zajedničke poslove, komuniciranje s javnošću te visoko školstvo, znanost i tehnologiju, uz koje se u dužnosnike ubrajaju još glavna tajnica i njezin pomoćnik za obranu te voditelj kabineta. Sve zajedno 40 zaposlenika. ‘Proračun Ureda predsjednika Republike Slovenije za 2014. godinu iznosi 2.308.000 eura’, odgovorila nam je glasnogovornica Boruta Pahora, što preračunato u kune iznosi oko 17 milijuna kuna. Stanje na Pantovčaku je sljedeće: prema posljednjem izvještaju Državne revizije o financijama Ureda predsjednika za 2012. godinu, ova institucija ostvarila je 43.355.696,00 kuna rashoda. To je dva i pol puta više nego što Josipovićev slovenski kolega ove godine ima na raspolaganju. Budžet Pantovčaka u posljednje dvije godine, doduše, se smanjio, ali ne puno, samo za 1,3 milijuna kuna. Dakle, ured je 2011. trošio 44.745.185,00 kuna, što dokazuje izvještaj Državne revizije za tu godinu, a od toga je 98,9 posto bilo iz Državnog proračuna. Za razliku od Pahora, Josipovića savjetuju za obranu, za vanjske poslove, za europske poslove i međunarodne organizacije, za gospodarstvo i sektorske politike Europske unije, za nacionalnu sigurnost, za unutarnju politiku, za društvene djelatnosti, ali i za znanost, visoko obrazovanje i vjerske zajednice, što daje osam savjetničkih funkcija. Međutim, u uredu su još glavni analitičar, povjerenici, ‘savjeti i ostala tijela’, zatim povjerenstva za odlikovanja i priznanja i, konačno, komisija za pomilovanja. Konkretno, povjerenika ima petero: za branitelje, za vjerske zajednice, za sport, za osobe s invaliditetom i za zdravstvo. Savjeta djeluje pet, ali njihove članove čine vanjski suradnici. ‘Koncem 2012. Ured predsjednika imao je 149 zaposlenika’, stoji u spomenutom izvještaju Državne revizije za tu godinu. Stotinu ljudi više nego u Sloveniji. Tportal je početkom srpnja otkrio da dužnosničke plaće iznose od 16.670,38 kuna bruto, s koliko se moraju zadovoljiti pomoćnici savjetnika i pomoćnici šefova odjela i kabineta, sve do 39.262,36 kuna bruto, koliko zarađuje predsjednik Ivo Josipović. Mjesečno.  Lijep iznos određen je za Vitu Turšića, a glasi 30.143,39 kuna bruto. Nešto manje, 27.103,69 kuna bruto, na račun poreznih obveznika, odnosno Državnog proračuna, primaju savjetnici predsjednika: Zlatko Gareljić (obrana), Mirjana Mladineo (europski poslovi), Tamara Obradović Mazal (gospodarstvo i sektorska politika Europske unije), Saša Perković (nacionalna sigurnost) i Zrinka Vrabec Mojzeš (društvene djelatnosti), glavna tajnica Mirjam Katulić i pročelnica kabineta Danica Juričić Spasović. Za stotinu glava brojniji je ured na Pantovčaku od slovenskog pandana, ali dvostruko brojniji od osoblja Ureda predsjednika Republike Austrije. ‘U Uredu predsjednika Austrije sve zajedno je 75 savjetnika, stručnjaka, administrativnog i ostalog osoblja’, u pisanom odgovoru naveo nam je Bruno Aigner, glasnogovornik predsjednika Heinza Fischera. Nažalost, Aigner nam nije rekao koliko austrijski ured troši, da vidimo je li hrvatski skuplji od slovenskog i austrijskog zajedno. Jer mnogoljudniji je svakako, budući da 40 i 75 daje 115, a uz našeg Josipovića je reprezentacija od 149 ljudi. Politolog Anđelko Milardović smatra da hrvatski predsjednik ne bi trebao imati više od desetak savjetnika, jer njegova funkcija, koja je reprezentativna u parlamentarnom sustavu, ne zahtijeva više savjetnika. ‘Desetak savjetnika je sasvim dovoljno u modelu minimalne političke moći i maksimalne političke reprezentacije. Jer to nije ured predsjednika koji ima izvršnu snagu, kao u predsjedničkim ili polupredsjedničkim sustavima. Bez obzira na to što govore kandidati, taj broj treba biti manji. Desetak savjetnika uvrh glave. Jedan čovjek može pokrivati više sektora, a ne da ima pomoćnike. Kakav je to onda savjetnik koji ne može dati cjelovit savjet? Ja bih to kresao’, objašnjava Milardović. Smatra da gomilanje savjetnika i ostalih stručnjaka može služiti jedino oduživanju za ranije usluge, primjerice iz predizborne kampanje, ali to ne može biti opravdan razlog za trošenje novca državnog proračuna. (tportal)