Srbija u šoku – nema u EU dok Zagrebu ne vrate blago

0

Nakon što su Dubravka Šuica i Tonino Picula u Europskom parlamentu u Strasbourgu zatražili da povratak “opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tijekom rata devedesetih bude dio pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u EU”, u Srbiji su se iskristalizirala dva stajališta.

Doduše, postoji i treći, službeni stav, a on se odnosi na činjenicu da je prije dvije godine potpisan sporazum između dviju država o obvezi povrata hrvatskog kulturnog blaga, koji su potpisali u Zagrebu tadašnji aktualni ministri kulture Andrea Zlatar Violić i njezin srbijanski kolega Predrag Marković. Tada im je, u znak ovog čina, priredio prijem predsjednik Ivo Josipović. Taj sporazum obvezuje Srbiju, pa se zahtjev Dubravke Šuice i Tonina Picule može gledati kao potez kojim se požuruje povrat hrvatskog kulturnog blaga, koje se, istina, sporo vraća na mjesta odakle je, kako hrvatska strana tvrdi, opljačkano, a srbijanska najčešće tvrdi da je “sklonjeno”. S druge strane, jedan od dva stava koji su se pojavili u Srbiji o zahtjevu dvoje hrvatskih europarlamentaraca, na tragu je službene državne politike, a drugi je, u neku ruku, protiv, pa čak i optužuje vlast u Srbiji što je pristala na takav sporazum s Hrvatskom.

Odluka na vladiki

Taj stav zastupaju izbjegličke organizacije, koje su drugi dan otkako su se u Strasbourgu oglasili Dubravka Šuica i Tonino Picula obratile Ministarstvu kulture Srbije i zatražile od ministarstva da se hrvatski zahtjev ne prihvati. Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruga iz Hrvatske Miodrag Linta u priopćenju u povodu obraćanja Ministarstvu kulture podsjeća da Srpska pravoslavna crkva zastupa stajalište da se crkvene relikvije, a njih je možda ponajviše među hrvatskim kulturnim blagom iznesenim iz Hrvatske za vrijeme srbijanske agresije, mogu vraćati samo pravoslavnim manastirima i crkvama, i to onda kada za to “svoj blagoslov” da vladika koji je na čelu eparhije SPC-a u Hrvatskoj. Kada spominje i ovaj zahtjev, Linta podsjeća na izjavu hrvatskog veleposlanika Gordana Markotića koji je izjavio da Hrvatska neće koristiti bilateralna pitanja za postavljanje uvjeta Srbiji pred ulazak u EU. Ako je to što je rekao veleposlanik Markotić, kaže Linta, službeni stav Hrvatske, onda su Šuica i Picula odstupili od toga stajališta. Za razliku od stavova izbjegličkih organizacija, Laslo Varga, zamjenik predsjednika Odbora za eurointegracije u prošlom parlamentarnom sazivu, zastupa stajalište da se pitanje povrata hrvatskog kulturnog blaga treba riješiti sukladno sporazumu između dviju država što prije i da ne treba čekati da se pregovarački proces približi svojem kraju. Nikola Kusovac, nekadašni kustos Narodnog muzeja u Beogradu i član državne komisije koja je vodila računa o kulturnom blagu iz Hrvatske, podsjeća kako je dobar dio toga blaga nakon dolaska u Srbiju restauriran i da je za to potrošeno dosta novca. U Europskom parlementu Tonino Picula je podsjetio kako je iz Hrvatske opljačkano 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Veliki dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada, bez obzira i na potpisani sporazum o povratu hrvatskog kulturnog blaga, u Hrvatsku je vraćeno samo nešto više od stotinu. Srbijanska strana naglašava kako je najviše odnesenoga vraćeno u Slavoniju i Dalmaciju. Tako je u crkvu svetoga Đorđa u Boboti, kod Vukovara, vraćeno osam ikona s tamošnjeg ikonostasa, zatim barokne keramičke peći iz vukovarskog dvorca Eltz, pet srebrom okovanih ikona s ikonostasa crkve svetog Arhanđela Mihajla u manastiru Krka. Osim crkvene imovine, vraćena je čuvena Bauerova zbirka, drvene skulpture iz kolonije naivne umjetnosti, koje su bile pohranjene u Junakoviću u Vojvodini, kao i vukovarska biblioteka, koju je evakuirala JNA, s oko 3500 knjiga. (Slobodna Dalmacija)