Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, Uskrs ili Vazam. Na Uskrs se obilježava nedjelja Kristova uskrsnuća, kao i njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Svečano uskrsno euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je kardinal Josip Bozanić, a s obzirom da ove godine Uskrs u isto vrijeme slave i katolički i pravoslavni vjernici misa se služila i u pravoslavnoj Crkvi Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Svečano euharistijsko slavlje Papa Franjo predvodi na Trgu svetog Petra, a nakon mise slijedi blagoslov Urbi et orbi (Gradu i svijetu).
Kako se računa datum Uskrsa?
Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca Nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek je bio u svezi sa židovskom Pashom. Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi. Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomični blagdan. U crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji. Zato Uskrs ne slave svi kršćani u isti dan. (Večernji list)