Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta
Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na budžet, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš.
KOLIČINA HRANE KOJA SE GODIŠNJE BACI U HR, EU, ALI I U SVIJETU
U Hrvatskoj godišnje u otpadu završi gotovo 400.000 t hrane, odnosno 97 kg po stanovniku, a u EU baci se 88 milijuna tona hrane godišnje.
Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1.3 milijarde tona hrane, od čega je veliki dio još pogodan za prehranu ljudi.
FAZE PREHRAMBENOG LANCA U KOJIMA SE BACA HRANA
Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja i prodaje. Razlozi su uglavnom oštećena ili hrana kojoj je istekao rok trajanja, viškovi kuhane hrane, hrana bačena tijekom pripreme, ostatci obroka i sl. U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%.
Namirnica najčešće završi u smeću? Na globalnoj razini to je kruh. Znači, namirnica koja je neizostavna u velikoj većini kućanstava i koju se jednostavno može i čuvati i iskoristiti.
NAČINI NA KOJE MOŽEMO SPRIJEČITI NASTANAK OTPADA OD HRANE
Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, čak – 53% od ukupnog udjela. Izbjegavanje nastajanja takvog otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje navedenog problema.
Evo par savjeta kako spriječiti nastanak otpada od hrane:
- Planirajte kupnju
- Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe
- Vodite računa o značenju datuma na oznakama: “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” te o pravilnom skladištenju namirnica
- Poslužujte manje količine hrane
- Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za neki obrok ili je zamrznite
- Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo
- Donirajte višak hrane
POSLJEDICE BACANJA HRANE NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE LJUDI
Hrana pomiješana sa MKO i kao takva bude odložena dugoročno i izrazito negativno djeluje
na okoliš. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na odlagalištima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenje procjednih voda. Ne treba posebno naglašavati štetnost tih procesa i posljedice na kvalitetu života na Zemlji i zdravlje ljudi.
KOMPOSTIRANJE KAO JEDAN OD NAČINA RJEŠAVANJA PROBLEMA NEISKORIŠTENE I ODBAČENE HRANE
Prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način. Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od 300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće“.
Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski, vrtni i zeleni otpad. Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa.
Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor. Najidealnije mjesto je balkon, a ako ga nemate možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži.
Svoje mini kompostište najlakše i najjednostavnije možete napraviti koristeći plastičnu kantu s poklopcem čija veličina ovisi o tome koliko prostora imate i koliko materijala želite kompostirati.
Prvo pitanje koje si većina ljudi postavi i zbog čega možda i odustane od kompostiranja na ovaj način, a da i ne pokuša, jesu neugodni mirisi. Međutim, za to se ne treba brinuti, nema neugodnih mirisa ukoliko se sve radi kako treba.
Dakle, osim što kompostiranjem smanjujemo negativne efekte i posljedice na okoliš, proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu.
