Kada razmišljamo o prirodnim rješenjima za borbu protiv klimatskih promjena, prva asocijacija su vjerojatno šume, zahvaljujući njihovoj iznimnoj ulozi u hvatanju i skladištenju ugljika. Alge možda nisu prvo na što pomislite, no definitivno zaslužuju biti
Alge igraju ključnu ulogu u održivosti i borbi protiv klimatskih promjena, nadmašujući čak i šume u svojoj sposobnosti sekvestracije, odnosno uklanjanja ugljika. Svaki hektar algi može pohraniti do 20 puta više ugljika nego ista površina šume, čineći alge moćnim saveznikom u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Tvrtke iz različitih sektora, uključujući potrošačke robe, kemijsku industriju, ambalažnu i agrobiznis, mogu iskoristiti ovaj potencijal za dekarbonizaciju svojih lanaca opskrbe, uz dodatne koristi poput poboljšanja stanja morskih ekosustava i stvaranja novih radnih mjesta. Međutim, kako potražnja za algama raste, nužno je da vlade razviju odgovarajuće regulative i politike koje će podržati razvoj ove industrije.
Alge hvataju atmosferski CO2 kroz fotosintezu, a kada otpadnu i padnu na morsko dno, ugljik se skladišti na dnu oceana. Trenutno alge sekvestriraju 1,1 tonu ugljika na 2,5 hektara godišnje, a potencijal je do 2050. povećati tu količinu na 1,84 do 2,28 gigatona, što bi neutraliziralo 61% do 76% godišnjih emisija automobila globalno. Osim toga, alge mogu pomoći u smanjenju kiselosti oceana i ograničiti utjecaj poljoprivrednih gnojiva, poput dušika i fosfora, potičući tako zdravije morske ekosustave.
Usprkos svom potencijalu, tržište uzgoja algi ostaje relativno nerazvijeno izvan Azije. S obzirom na očekivani rast potražnje, postoji velika potreba za globalnim povećanjem ponude algi. Tvrtke imaju priliku integrirati alge u svoje operacije kroz različite aplikacije, uključujući hranu i hranu za životinje, ambalažu, poljoprivredu, gradnju i kozmetiku. Također, postoji mogućnost korištenja algi kao sastojaka u hrani i dodataka hrani za životinje, koje mogu značajno smanjiti emisije metana koje dolaze od govedarstva.
U svjetlu globalnih napora za postizanje održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, Hrvatska stoji na prekretnici koja može definirati njezinu ulogu u maritimnom sektoru za generacije koje dolaze. S obzirom na to da Hrvatska već ima utemeljenje u maritimnom razvoju, pridonoseći oko 2% europske proizvodnje, odnosno uzgoja ribe, integracija uzgoja algi u njezinu maritimnu strategiju otvara vrata transformaciji koja bi mogla imati dalekosežne ekološke, ekonomske, i socijalne prednosti.
“Pred Hrvatskom je prilika da zauzme vodeću poziciju u Europi kroz proširenje svoje maritimne industrije na uzgoj algi. Ovaj korak ne samo da bi dodatno ojačao našu predanost borbi protiv klimatskih promjena kroz prirodne metode neutraliziranja ugljika, već bi i ponudio novi vjetar u leđa našoj ekonomiji. Uzgoj algi može potaknuti inovacije, stvoriti nova radna mjesta, i promovirati održivi razvoj, posebice u obalnim zajednicama koje se trenutačno oslanjaju na tradicionalnije oblike maritimne industrije,” zaključila je Lucija Vidiš Roić, Principal u Boston Consulting Group.
Vlade igraju ključnu ulogu u poticanju rasta industrije algi kroz stabilne političke i regulatorne okvire te podršku razvoju radne snage i znanja potrebnog za uzgoj i berbu algi. Regulativna jasnoća i usklađenost međunarodnih propisa ključni su za skaliranje ove industrije, kao i za stvaranje radnih mjesta i ekonomske vrijednosti.
Alge nude “win-win” rješenje: smanjenje emisija, razvoj ekološki prihvatljivih proizvoda i materijala, te stvaranje novih radnih mjesta. Kako bi iskoristile ovu priliku, tvrtke bi mogle početi istraživati načine za integraciju algi u svoju ponudu, dok vlade trebaju stvoriti regulatorno okruženje koje potiče rast ove industrije. Alge tako imaju potencijal postati ključni element u ostvarivanju ciljeva neto nultih emisija stakleničkih plinova i održavanju zdravlja našeg planeta.