Zbog protuustavnog djelovanja Vlade i ministra Anušića koji su u ime RH potpisali međunarodni ugovor tj. Deklaraciju o vojnoj suradnji, a da o tome nije vođena rasprava, niti je odluka o stupanju u savez vojne ili političke naravi usuglašena s Predsjednikom RH, no prije svega zato što nije donesena u Saboru RH čime je na vrlo opasan način povrijeđen Članak 133. Ustava RH koji propisuje da svi međunarodni ugovore vojne i političke naravi moraju biti u njemu ratificirani
No naravno, ne radi se samo o ratifikaciji Plenkovićevih ili Anušićevih odluka u Saboru već zbog teške povrede Ustava RH uvlačenjem Hrvatskih oružanih snaga u neke vojne saveze za koje nitko ne zna čemu bi imali služiti, s državama koje niti su u EU niti u NATO savezu, ali imaju određenih interesa na svojim granicama s kojima Republika Hrvatska nipošto ne bi smjela imati nikakve veze.
Ovaj opasan presedan mora naići na reakciju Ustavnog suda jer se ne smije dozvoliti da u ime Republike Hrvatske donosi važne političke odluke o udruživanju s drugim državama u vojnom, političkom ili financijskom smislu samo neki ministar ili premijer osobno.
Osim Ustavnog suda pozivamo Predsjednika RH i Sabor RH na hitnu reakciju i poništenje ovog sporazuma o vojnoj suradnji s Kosovom, Albanijom i možda Bugarskom odmah.
Obrazloženje:
Ministar Ivan Anušić je u Tirani potpisao trilateralni ”vojni” sporazum s ministrima Albanije i Kosova, sa mogućnošću proširenja na Bugarsku. Na svom x-profilu ( https://x.com/ivananusic12/status/1901967720066756633 ) objavio je fotografije s događaja, povod i svrhu međunarodnog sporazuma tkzv. ”Deklaracije”.
‘’U Tirani sam zajedno s ministrima obrane Albanije @pvengu i Kosova @EjupMaqedonci potpisao deklaraciju kojom osnažujemo trilateralnu suradnju naših država. Svjesni geopolitičkih sigurnosnih rizika na jugoistoku Europe, odlučni smo dodatno osnažiti odnose naših triju zemalja kroz promociju obrambenih sposobnosti, razvoj obrambene industrije te razmjenu vojnih znanja i iskustava. Hrvatska nakon 35 godina samostalnosti kao članica NATO-a i EU ima vrijedna znanja koja želimo podijeliti sa saveznicima.
Ovom inicijativom, koja će uključiti i druge zainteresirane zemlje jugoistoka Europe, jačamo naš položaj unutar NATO-a i EU te pridonosimo stabilnijoj i sigurnijoj regiji.” – Ivan Anušić
Kako javljaju hrvatski mediji, ostaje otvorena mogućnost da se Bugarska pridruži vojnoj inicijativi kao četvrta članica.
Deklaracija podrazumijeva:
- Jačanje obrambenih sposobnosti triju država
- Suradnja između obrambenih industrija
- Jačanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe
- Suprotstavljanje hibridnim prijetnjama
- Potpora euroatlantskim integracijama
Ustav Republike Hrvatske
Članak 133. propisuje:
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.
Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
Članak 135.
Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Članak 4.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.
