Razdoblje od 2022. do kraja 2026. godine obilježile su dramatične oscilacije na zapadnobalkanskoj ruti, ulazak Hrvatske u schengenski prostor početkom 2023. godine te primjena novog europskog Pakta o migracijama i azilu sredinom 2026. godine. Hrvatska je pritom ostala primarno tranzitna zemlja kroz koju većina migranata nastoji što brže proći prema državama zapadne Europe

1. Kretanje ulazaka, azila i odlazaka (2022. – 2026.)

U hrvatskoj policijskoj i upravnoj praksi razlikuju se tri ključna pokazatelja: evidentirani nezakoniti prelasci (osobe zatečene unutar zemlje ili na granici), spriječeni nezakoniti ulasci (odvraćanje na vanjskoj granici) te izražene namjere i podneseni zahtjevi za međunarodnu zaštitu (azil).

GodinaEvidentirani nezakoniti prelasciSpriječeni nezakoniti ulasciIzražena namjera za azilPodneseni zahtjevi za azilNapuštanje RH (sekundarne migracije i povratci)
2022.50.624Nema objedinjenog podatka~12.872~1.500Preko 90 % ubrzo napušta RH
2023.69.000+ (rekordni val)~25.000+68.114~2.000Oko 97 % tražitelja napušta RH prije okončanja postupka
2024.~31.000 (pad od 54 %)~18.00026.776~1.400Preko 90 % odlazi prema zapadnoj Europi
2025.~17.500 (pad od 44 %)~22.40014.9281.236Oko 92 % napušta prihvatilišta i odlazi na zapad
2026. (do studenog)43.582 (sva postupanja)27.600 (porast od 23 %)~11.000+~1.100Oko 7.000 službeno vraćeno (uz Frontex); velika većina ostalih odlazi na zapad

Ključni trendovi kretanja migranata

  • Vrhunac u 2023. godini. Nakon ulaska Hrvatske u Schengen u siječnju 2023., broj evidentiranih nezakonitih prelazaka i izraženih namjera za azil dosegnuo je povijesni maksimum od preko 68.000 namjera. Razlog je bio ukidanje graničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj, što je migrantima olakšalo daljnji put nakon registracije u Hrvatskoj.
  • Pad tijekom 2024. i 2025. godine. Pojačanim nadzorom vanjske granice, suradnjom s policijama susjednih država i usklađivanjem viznih režima Srbije i BiH s EU-om, pritisak je u 2024. smanjen za 54 posto, a u 2025. za dodatnih 44 posto.
  • Ponovni rast pritiska u 2026. godini. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH iz studenog 2026., u različitim postupanjima povezanima s nezakonitim migracijama evidentirane su 43.582 osobe, dok je na vanjskoj granici spriječeno 27.600 pokušaja ulaska (porast od 23 posto u odnosu na isto razdoblje 2025.).
  • Zlouporaba sustava azila i masovni odlasci. Tijekom cijelog petogodišnjeg razdoblja više od 90 posto migranata koji izraze namjeru za međunarodnom zaštitom (čime stječu pravo na slobodno kretanje tijekom postupka) napušta Hrvatsku unutar nekoliko dana i odlazi u Njemačku, Austriju, Italiju ili Francusku. Zbog toga je stvarni broj formalno podnesenih zahtjeva za azil višestruko manji od broja izraženih namjera.
  • Povratci i Dublinska uredba. U 2026. godini Hrvatska je uz potporu europske agencije Frontex provela oko 7.000 prisilnih i dobrovoljnih povrataka u treće zemlje, dok je istodobno iz drugih članica EU-a u Hrvatsku po Dublinskoj uredbi vraćeno oko 1.000 osoba.

2. Demografska struktura: Državljanstvo, spol i dob

Statistike MUP-a i izvješća Pučke pravobraniteljice pokazuju stabilne demografske obrasce uz povremene promjene u državama podrijetla ovisno o viznim režimima na Balkanu.

Struktura prema državljanstvu

  • Najzastupljenije zemlje kroz pet godina. Najveći broj migranata koji nezakonito ulaze u Hrvatsku dolazi iz Afganistana, Sirije, Turske, Pakistana, Bangladeša, Egipta i Maroka.
  • Utjecaj viznih režima (2022. – 2023.). Tijekom 2022. i 2023. godine zabilježen je snažan skok državljana Burundija, Kube, Rusije, Kine i Indije. Ti su migranti zrakoplovima legalno slijetali u Beograd ili Sarajevo koristeći bezvizni režim tih zemalja, a zatim su pješice ili uz pomoć krijumčara nezakonito ulazili u Hrvatsku.
  • Promjene u 2025. i 2026. godini. Nakon što su Srbija i BiH pod pritiskom EU-a ukinule bezvizni režim za dio navedenih država, struktura se vratila na tradicionalne rute: u 2025. i 2026. prednjače državljani Afganistana, Turske, Egipta, Sirije i Bangladeša.

Struktura prema spolu i dobi

  • Spolna struktura. U svim promatranim godinama izrazito prevladavaju muškarci, koji čine između 75 % i 85 % ukupnog broja evidentiranih nezakonitih migranata i tražitelja međunarodne zaštite (primjerice, u 2025. muškarci su činili 75,5 %, a žene 24,5 % tražitelja zaštite).
  • Dobna struktura. Najveći udio čine mlađi odrasli muškarci u dobi od 18 do 34 godine (oko 65 % do 70 % svih zatečenih osoba).
  • Djeca i maloljetnici bez pratnje. Maloljetnici čine između 10 % i 15 % ukupne populacije. Posebno ranjivu skupinu čine maloljetnici bez pratnje (najčešće dječaci od 14 do 17 godina iz Afganistana i Sirije), kojih se godišnje evidentira između 500 i 1.500, ovisno o intenzitetu migrantskog vala.

3. Kaznena djela: Migranti kao počinitelji

Ministarstvo unutarnjih poslova RH u svojim redovitim godišnjim statističkim pregledima kaznena djela prati prema državljanstvu počinitelja, ne odvajajući uvijek u javnim tablicama nezakonite migrante od legalnih stranih radnika i turista. Ipak, prema posebnim izvješćima MUP-a i analizama sigurnosnog stanja za razdoblje 2022. – 2026., mogu se izdvojiti sljedeće činjenice:

  • Statistički udio u ukupnom kriminalitetu. Udio kaznenih djela koje su počinili nezakoniti migranti u odnosu na ukupan broj kaznenih djela u Hrvatskoj (koji se godišnje kreće oko 59.000 do 63.000) iznosi manje od 1 posto. MUP redovito ističe da prisutnost migranata u tranzitu nije narušila opće stanje javne sigurnosti građana RH.
  • Najčešća kaznena djela migranata. Kada nezakoniti migranti počine kazneno djelo, ono je u velikoj većini slučajeva povezano s njihovim tranzitom i preživljavanjem na ruti:
    • Imovinski delikti. Krađe bicikala, mopeda, starijih osobnih vozila radi nastavka puta prema Sloveniji te provale u napuštene kuće, vikendice i gospodarske objekte u pograničnim županijama (Karlovačka, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka i Primorsko-goranska) radi pronalaska hrane, odjeće ili skloništa.
    • Krivotvorenje isprava. Posjedovanje i korištenje lažnih putovnica ili osobnih iskaznica prilikom kontrole u autobusima, vlakovima ili na graničnim prijelazima.
    • Međusobni sukobi. Fizički obračuni, nanošenje tjelesnih ozljeda i iznude unutar samih migrantskih skupina ili između suparničkih krijumčarskih skupina (često zabilježeni u pograničnim šumskim područjima ili u okolici prihvatilišta u Zagrebu i Kutini).
    • Sudjelovanje u krijumčarenju. Dio migranata koji već borave u EU-u ili Hrvatskoj regrutira se kao vozači ili vodiči (“šerpe”) za krijumčarske mreže te bivaju uhićeni i procesuirani za kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH (članak 326. Kaznenog zakona).
  • Teška kaznena djela. Slučajevi teških kaznenih djela (razbojništva nad lokalnim stanovništvom, seksualni delikti ili teška ubojstva) koje su počinili nezakoniti migranti iznimno su rijetki i broje se u pojedinačnim slučajevima na godišnjoj razini, a policija ih u pravilu razrješava u najkraćem roku.

4. Kaznena djela i stradavanja: Migranti kao žrtve

Nezakoniti migranti su na ruti kroz Hrvatsku znatno češće žrtve kaznenih djela i teških nesreća nego što su počinitelji. Najizraženiji oblici ugrožavanja njihovih života i prava u razdoblju 2022. – 2026. uključuju:

1. Žrtve krijumčara ljudi (članak 326. Kaznenog zakona)

  • Razmjeri krijumčarenja. Hrvatska policija je u proteklih pet godina uhitila više od 4.500 krijumčara ljudi (primjerice, rekordnih preko 1.800 u 2023. te oko 950 do listopada 2026.).
  • Nehumani uvjeti prijevoza. Migranti su redovito žrtve prijevoza u pretrpanim kombijima, kamionima hladnjačama ili prtljažnicima automobila bez zraka i vode, gdje nerijetko dolazi do gušenja, teške dehidracije i trovanja ispušnim plinovima.
  • Teške prometne nesreće. Bježeći od policijskih patrola, krijumčari često izazivaju teške prometne nesreće. Tijekom razdoblja 2022. – 2026. zabilježeno je više desetaka takvih nesreća (na autocesti A1, A3, državnoj cesti D1 u Lici i na Kordunu) u kojima su poginuli deseci migranata, uključujući djecu, dok ih je više stotina teško ozlijeđeno (primjerice, tragično slijetanje vozila kod Nićena u lipnju 2026. s jednim poginulim i osam teško ozlijeđenih migranata).

2. Utapanja u pograničnim rijekama i stradavanja na nepristupačnom terenu

  • Smrtni slučajevi u 2026. godini. Prema podacima koje je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iznio u rujnu 2026., tijekom 2026. godine na teritoriju Hrvatske život je izgubilo 30 migranata, od čega se njih 16 utopilo. Istodobno su policijski službenici u akcijama spašavanja tijekom 2026. spasili oko 75 života.
  • Najrizičnije točke. Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je pri pokušaju preplivavanja nabujalih rijeka Kupe, Save, Une, Korane i Mrežnice (poput tragedije kod mjesta Damalj u rujnu 2026. kada se u Kupi utopilo petero afganistanskih migranata, dok su petoricu spasili policajci i mještani).
  • Zimski uvjeti i minska polja. Tijekom zimskih mjeseci na planinskim masivima Plješivice, Velebita i Gorskog kotara zabilježeni su brojni slučajevi smrzavanja i iscrpljenosti, kao i stradavanja u zaostalim minski sumnjivim područjima (poput tragičnog stradavanja u minskom polju u Ličko-senjskoj županiji).

3. Otmice, iznude i trgovanje ljudima

  • Iznude unutar krijumčarskih lanaca. Policija i USKOK u više su navrata razbili organizirane kriminalne skupine koje su migrante nakon ulaska u Hrvatsku zatvarale u napuštene objekte ili šumske kampove, fizički ih zlostavljale te putem video-poziva od njihovih obitelji u matičnim zemljama ili zapadnoj Europi iznuđivale dodatne tisuće eura za puštanje na slobodu.
  • Razbojništva nad migrantima. Zabilježeni su i slučajevi u kojima su naoružane skupine (često sastavljene od pripadnika drugih migrantskih ili lokalnih kriminalnih skupina) presretale migrante u šumama te im otimale novac, mobilne telefone i dokumente.

Zaključak i novi europski okvir od 2026. godine

Petogodišnje razdoblje od 2022. do 2026. pokazuje da je Hrvatska uspješno prilagodila svoj granični nadzor ulozi čuvarice najduže kopnene vanjske granice Europske unije. Od lipnja 2026. godine na snagu je stupio novi EU Pakt o migracijama i azilu, kojim Hrvatska provodi obvezne sigurnosne, zdravstvene i identifikacijske provjere na samoj granici, uz ubrzane postupke vraćanja osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. Time se nastoji smanjiti zlouporaba sustava azila i spriječiti tragedije na krijumčarskim rutama.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime