Zbog nesređenih zemljišnih knjiga i ostalih evidencija o imovini kojom raspolaže, hrvatska je država na gubitku od pet pa do čak deset milijardi kuna godišnje, upozorava Damir Delač, predsjednik Udruge geodetske i geoinformatičke struke pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Radi se, naglašava Delač, o vrlo gruboj procjeni, koja se temelji na njegovim računicama i rijetkim istraživanjima koja u Hrvatskoj postoje na tu temu. No, činjenica je, ističe, da država u nas, zbog nesređenih evidencija i podataka, ni ne zna čime točno raspolaže. Sve to ima i konkretne financijske posljedice na državnu i lokalne blagajne: one se, procjenjuje Delač, kreću u rasponu od pet do deset milijardi kuna godišnje. Kada bismo te podatke pomnožili sa 25 godina hrvatske neovisnosti, računica pokazuje da se ukupna šteta kreće između 125 i 250 milijardi kuna. Čak 80 posto Jadranske magistrale uopće nije u zemljišnim knjigama. Unesene su samo one dionice te ceste koje prolaze područjima na kojima je izvršena nova katastarska izmjera – ističe Delač. Njegove kalkulacije pokazuju da je šteta samo od neubiranja komunalne naknade u Hrvatskoj barem milijardu kuna godišnje. U Hrvatskoj je, naime, oko sto milijuna četvornih metara stambenog prostora koji nije unesen u evidencije, pa se za njega ni ne plaća komunalna naknada. Slično je i s pomorskim dobrom. Iako se radi o vrijednoj državnoj imovini, od koje država može ubirati znatne koncesije, Hrvatska je dosad uspjela u evidencije unijeti samo desetinu ukupnog pomorskog dobra. Hrvatsko pravosuđe slovi kao jedno od najkorupiranijih u Europskoj uniji. Hrvatski narod očekuje pročišćenje pravosudnih kadrova koji godinama, strastveno guše temeljna ljudska prava građana. Iako je članica Unije, gospodarska kriza traje i ugrožava najranjivije segmente društva. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Nils Muiznieks poslao je poruku Vladi RH: “Javni diskurs koji opravdava napade na novinare je opasan i štetan za medijske slobode i demokraciju”, rekao je Muizneks te izrazio posebnu zabrinutost zbog “neadekvatnog odgovora vlasti na napade, prijetnje smrću i zastrašivanje novinara”. Društvena kohezija i pluralizam u Hrvatskoj su u opasnosti. Izviješće State Departmenta podnio je državni tajnik SAD-a John Kerry, koji je rekao da brojni napadi na demokratske vrijednosti ukazuju na “globalnu krizu vlada”. “U svakom dijelu svijeta vidimo ubrzani trend u kojem vlasti i nevladin sektor zatvaraju prostor za građansko društvo, guše slobode medija i Interneta, marginaliziraju oporbu, te u najekstremnijim slučajevima, ubijaju ili protjeruju ljude”, kazao je, između ostaloga, Kerry. State Department navodi kao primjer crtanje svastike na Poljudu na utakmici Hrvatske i Italije. Dodaje se kako su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji premijer Zoran Milanović osudili incident, ali i da krivac još nije pronađen. Prigovor Sanaderovih branitelja potvrđuju na montiranje –pakiranje optužnica DORH-a,, odvajanjem predmeta itd., “Iskazi svjedoka koji po mišljenju DORH-a idu Ivi Sanaderu na štetu izlazili su i izlaze stalno u javnosti. Logičan je zaključak tko to daje i ja to ne mogu prešutjeti jer radi se o Sanaderovoj koži. Podsjećam, Sanader i na konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda koja člankom 6. propisuje prava na pošteno i pravično suđenje. Ovdje su mi apsolutno ugrožena ljudska prava”, riječi su kojima se Sanader obratio sudu tijekom svjedočenja Božene Ključarić čiji se iskaz, upozorio je na to i Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović, dan prije nego ga je izrekla u sudnici, pojavio i u medijima. Odvjetnik Prodanović zamolio je sud da zaštiti Sanadera i proces od toga. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava u Hrvatskoj se mnogi moraju pitati: kako govoriti o ljudskim pravima kad ih ima toliko kojima se uskraćuju temeljna prava – na rad i dostojanstven život. „Kako je fleksibilizacija postala mantra kapitala, a Hrvatska se po socijalnoj ugroženosti nalazi u vrhu Europe, kao i po stopi dohodovnosti, trebalo bi poraditi na pravednosti. Ovako, kako se sada čini, pravo na pristojan život, život od rada ima samo politička klasa i, naravno, poslodavačka klasa“, zaključuje sindikalistica Jagoda Milidrag Šmid.
