Ekološke udruge uputile otvoreno pismo Predsjednici Republike Hrvatske

Poštovana Predsjednice,

uz devedeset glasova za, tri suzdržana i svega šesnaest protiv, Sabor je u petak, 2.veljače 2018. izglasao Zakon o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima. Pod lažnom izlikom da se time usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, tim je zakonom Sabor omogućio stavljanje na hrvatsko tržište genetski modificiranih organizama kao hranu ljudi i životinja, njihovo korištenje u svrhu kliničkih ispitivanja, za proizvodnju genetski modificiranih cjepiva i uporabu genetski modificiranog virusa za transfer genske terapije u životinju/čovjeka, kao reprodukcijski materijal poljoprivrednog bilja u svrhu uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, kao životinjski reprodukcijski materijal (životinjsko sjeme, jajne stanice, zameci te jaja i ikra), kao sjemenski materijal, biljne dijelove i sadni materijal šumskih svojti i križanaca za upotrebu u šumarstvu, kao veterinarsko-medicinski proizvode, kao sredstva za zaštitu bilja, te u kozmetici, farmaciji i zdravstvenoj zaštiti ljudi.

Na razini Europske unije dana 13. ožujka 2015. godine donesena je Direktiva (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području (SL L, 68, 13.3.2015.), kojom će se državama članicama Europske unije, u skladu s načelom supsidijarnosti, omogućiti više fleksibilnosti pri odlučivanju žele li uzgajati GMO-e, o uzgoju GMO-a na vlastitom državnom području, a da to ne utječe na procjenu rizika predviđenu u sustavu Europske unije za odobravanje GMO-a, bilo za vrijeme odobravanja ili nakon njega. Pružanjem te mogućnosti državama članicama će se omogućiti na nacionalnom nivou pravo odlučivanja u vezi uzgoja GMO-a na dijelu ili cijelom području država članica, a u isto vrijeme osigurat će se sloboda izbora poljoprivrednika te gospodarskih subjekata svih dionika u području uzgoja GMO-a. Državama članicama samom je Direktivom propisana mogućnost prevencije prekogranične kontaminacije iz države članice u kojoj je uzgoj GMO-a dopušten u susjednu državu članicu u kojoj je on zabranjen. Dakle, ne postoji obaveza zemalja članica EU za uzgojem GMO.

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski je sabor na sjednici 14. srpnja 2017. donio  Strategiju nacionalne sigurnosti RH koja uvodi novu paradigmu sigurnosti koja se temelji na modelu ljudske sigurnosti, odnosno sigurnosti pojedinca – svakoga građanina Republike Hrvatske. Među strateškim ciljevima su:

–   Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva te kritičnih infrastruktura.

–   Ekološka Hrvatska i razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva.

–   Demografska obnova i revitalizacija hrvatskoga društva.

“Ekološka Hrvatska i razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva

Republika Hrvatska obiluje područjima na kojima je očuvan prirodni okoliš i koja su neprocjenjiv potencijal za razvoj i prosperitet. Hrvatske šume i rijeke, izvori pitke vode, plodno zemljište, močvare i jezera, more i brojni otoci obiluju raznolikošću života, uz brojne endemske vrste. U mnogim područjima očuvani su životni stilovi kakvi su bili stoljećima i koji su omogućavali skladan odnos s prirodom i okolišem te održivo korištenje prirodnih dobara i izvora. Takvi životni stilovi rezultirali su velikom kulturalnom raznolikošću, bogatom graditeljskom baštinom te brojnim narodnim običajima koji su se u uvjetima suvremenog načina života uspjeli očuvati kao etnička, kulturalna i zavičajna baština. Svi ti uvjeti i resursi danas su pravo bogatstvo u suvremenom, unificiranom svijetu, u kojem je općeprisutan trend komercijalizacije i potiranja različitosti. Republika Hrvatska će uključiti svoje ekološko nasljeđe u održivo kružno gospodarstvo i proizvodnju zdrave hrane i iskorištavanje izvora pitke vode. Turizam će nastaviti promoviranje ekološkog nasljeđa i kulturnu baštinu i time dodatno koristiti mogućnosti ekoloških potencijala i potaknuti oživljavanje hrvatskih sela i manjih gradova. Zajedničkim djelovanjem tijela državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata ostvarivat će se ravnoteža između zahtjeva za poboljšanjem kakvoće življenja, gospodarske i socijalne dobrobiti i zahtjeva za očuvanjem okoliša kao prirodnog dobra.”

 Ako su ekološka Hrvatska, zdrav građanin i demografska obnova u osnovi donesene Strategije, a znamo da su se od 2003. do 20010. SVE hrvatske županije, njih dvadeset i jedna, proglasile slobodnima od GMO-a, o čemu su donijele odluke na službenim upravnim tijelima županija i objavile ih u Službenim glasnicima županija, te imaju legitimitet i predstavljaju volju velike većine (preko 80%) stanovništva Hrvatske. Unatoč tome Vlade, koje sebe nazivaju hrvatskima, sebi daju za pravo da u velikoj tišini i bez javne rasprave potpišu Codex Alimentarius 2010.g., a 2012.g. ukinu zabranu za GMO (NN br. 29). Odlukama donesenim bez javne rasprave, dakle bez mišljenja i volje naroda, čine  teško kazneno djelo protiv života i čovječnosti. Gotovo je suvišno spomenuti da je najvjerniji Monsantov suradnik u Hrvatskoj upravo tvrtka Agrokor. Otkud, dakle, ovaj kopernikanski prevrat i u čijem je on interesu? Koga zapravo saborski zastupnici predstavljaju i u čije ime oni donose odluke pogubne za hrvatski narod?  

Genetski potencijal kojega su stvorili naši znanstvenici klasičnim oplemenjivačkim metodama u proizvodnji sjemena i sadnog materijala nije niti danas iskorišten u poljoprivrednoj proizvodnji. On mora biti okosnica razvoja poljoprivrede, a nikako uvođenje GMO reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš. Time se ostavlja mogućnost kroz pokuse kojima je svrha znanstveno istraživanje u našu prirodu i naš okoliš unijeti GMO organizme koje je teško kontrolirati jer ne znamo kako će reagirati u interakciji s prirodom. Širenje, prijenos modificiranih gena je moguće putem prirodnih vektora na autohtone vrste ili nekontrolirano širenje u slučaju prirodnih katastrofa i to je veliki rizik koji odgovoran predsjednik države ne smije preuzeti na sebe.

Što se ispitivanja štetnosti konzumiranja GMO tiče nije dostupno previše informacija jer ih snažan lobi guši i blokira, no poznat je slučaj znanstvenika Arpada Pusztaia, priznatog biologa, kojega je Institut Rowett iz Škotske, po nalogu kompanije Monsanto i britanskoga premijera Tonyja Blaira, otpustio zato što je upozorio na moguće štetne posljedice konzumiranja GM krumpira. Znanstvenik je ustanovio da su laboratorijski štakori hranjeni GM krumpirom manji rastom, organi su im manji, imunosni sustav slabije razvijen, a mozak manji, što implicira na smanjenje inteligencije. Zbog izjave na javnoj televiziji da on osobno ne bi jeo GM hranu kad bi imao izbora, znanstveniku i njegovoj supruzi nije produljen ugovor, a pod prijetnjom da će ostati bez mirovine, zabranjeno mu je više ikada davati izjave medijima o rezultatima svoga znanstvenoga rada. Oduzeti su mu pisani znanstveni radovi i stavljeni pod ključ. Zabranjeno mu je razgovarati sa članovima njegova znanstvenoga tima, pod prijetnjom sudskog progona, a znanstveni je tim raspušten. Otkazani su mu telefon i e-mail adresa i slijedila je potpuna diskreditacija njegovog znanstvenog rada.

Znanstvenici u svom istraživanju izvještavaju o spermicidnom djelovanju GM kukuruza, povezuju GM hranu s pet stanja koja mogu uzrokovati ili pogoršati sposobnost tolerancije na gluten, uključujući autoimunosne bolesti, celijakiju (crijevna propusnost, neuravnoteženost bakterija u crijevima, imunološke aktivacije i alergijske reakcije, poremećaj probave i oštećen crijevni zid); Monsantov herbicid glifosfat smatra se odgovornim za izazivanje raka dojke preko receptora estrogena kao i za razne vrste raka i tumora, za sterilnost, za malformacije kod djece… Da je Monsantov herbicid, koji je neophodan u uzgoju genetski modificiranog bilja, izuzetno škodljiv za zdravlje ljudi svjedoče i brojne sudske parnice i milijunske odštete koje je Monsanto na ime tog naslova isplatio žrtvama i njihovim obiteljima.

Ustav RH štiti građane RH i od eksperimentiranja s njihovim zdravljem:

Članak 20.

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom. 

Članak 23.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim pokusima.

Članak 70.

Svatko ima pravo na zdrav život.

Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

Radi praćenja stanja i razvoja na području rukovanja s GMO-om te pružanja stručne pomoći nadležnim tijelima u provedbi ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske odlukom osniva Vijeće od sedamnaest članova za genetski modificirane organizme. Prema članku 56., Vijeće je u svom radu samostalno i neovisno i njegov rad je javan, da bi članak 61. donio kontradikciju:

Članovi Vijeća i odbora obvezni su tijekom svog mandata i po isteku mandata čuvati podatke koji su označeni kao tajni u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Tajnost podataka obvezni su čuvati i svi vanjski suradnici koji sudjeluju u radu Vijeća i odbora ili koji sudjeluju u postupku izdavanja dopuštenja prema odredbama ovoga Zakona.

(Članak 68.a mijenja se i glasi: “Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: osoba član Vijeća i Odbora koji tijekom svojeg mandata i po isteku mandata ne čuva podatke koji su označeni kao tajni u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 61. stavak !•) vanjski suradnik koji sudjeluje u radu Vijeća i odbora ili koji sudjeluje u postupku izdavanja dopuštenja prema odredbama ovoga Zakona, a ne čuva podatke koji su označeni kao tajni u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 61. stavak 2.).”.

Dakle, javni rad Vijeća s elementima tajni. Tajni prema javnosti koja rad Vijeća plaća i koja hranu, koju je to isto Vijeće odobrilo, konzumira.

Uz sedamnaest odabranih, kao logistička bi im potpora bila Vlada, koja bi sva pitanja rješavala svojim uredbama, daleko od očiju i ušiju javnosti.

Gospođo Predsjednice Republike Hrvatske, temeljem Ustava, članka 89., Vi imate pravo, a i dužnost, od Sabora proglašen zakon za kojeg sumnjate da nije u skladu s Ustavom, a nije, jer ne jamči zdravlje građanima RH a ni sigurnost po okoliš, proslijediti Ustavnom sudu Republike Hrvatske na ocjenu ustavnosti. Vaša je dužnost brinuti o boljitku hrvatskog naroda, što je ovim zakonom dovedeno u pitanje.

Usred bliskoistočnih naftnih šokova i svjetskih kriza hrane iz 1970-tih godina tadašnji američki ministar vanjskih poslova i predsjednik Vijeća za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger je u jednoj izvanrednoj izjavi sažeo svoju filozofiju politike moći:

“Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude”.

Cilj ovog zakona je upravo to: kontrola ljudi. Na Vama je, Predsjednice, da to spriječite.

Inicijativa Javno je dobro

Željan Jurlin – Inicijativa Javno Je Dobro

prof. Dunja Vejzović – Građanska inicijativa Raba

mr.sc. Vjeko Santrić – Građanska inicijativa Split

Ante Komljen – Dragovoljačko-braniteljska udruga “Stina pradidova” Kaštela

Vladimira Mascarell dipl.ing. – Za naš Supetar

Željana Maričić – Inicijativa Javno Je Dobro

Srđan Marinić – Društvo Marjan

Dubravko Katulić – Inicijativa Stop Asfaltnoj Bazi u Lomnici 

mr.sc. Ivana Rajčić – Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS)

mr.sc. Marjana Botić – Inicijativa Javno Je Dobro

Zero waste Hrvatska

dr.sc. Lidija Runko Luttenberger

Ivan Kos – Udruga eko Zagreb

Matija Sučić – Krizni eko stožer Varaždin

Clara Honora – Udruga UZOR