Da li se Šima Krasić dokopala milijuna planiranom prevarom makarskog poduzetnika? Vila na Perivoju 14 u Zagrebu, utočište je obitelji Šime Krasić već punih 12 godina za koju nije platila niti jednu kunu
U vili danas živi i sin Robert sa jednim muškarcem, a u zakonitom braku je s damom iz Splita s kojom ima kćer. Pritužba na rad ŽDO Osijek poslana je na više institucija Republike Hrvatske: Saboru Republike Hrvatske, Odboru za predstavke i pritužbe (koji je pismeno odgovorio poduzetniku), ravnatelju SOA-e Danijelu Markić (koji se nije očitovao) , Europskom parlamentu temeljem čl.21. st.2 i čl. 227 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Odboru za predstavke (pritužbe ) Europskog parlamenta. 
Do danas sve je pod velom tajne i moći bivše državne revizorice Šime Krasić koja uživa u Vili na zagrebačkom Perivoju. Makarski poduzetnik Zdenko Lučić pritužbu na rad djelatnika ŽDO Osijek dostavio je 15.08.2014. godine na adresu : DORH Zagreb, n/r. Glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića (do danas nije dobio odgovor), i na adresu USKOK – Zagreb, Odjel za unutarnji nadzor DORH-a, Gajeva 30a, 10000 Zagreb (do danas nije dobio odgovor). Predmet prenosimo u izvornom obliku : Predmet – Pritužba na rad Zamjenika ŽDO Osjek Zvonka Kuharića u predmetu broj K-US-201/2018 Osijek, Rješenje od 24 srpnja 2018.g.
Na temelju čl. 206.b st. 2. Zakona o kaznenom postupku i čl. 5. Zakona o državnom odvjetništvu, kao Podnositelj kaznene prijave protiv Šime Krasić, zbog nepoduzimanja radnji koje dovode do odugovlačenja postupka, kao i zbog nezakonitog postupanja i pogrešne primjene Kaznenog zakona u predmetu broj K-US-201/2018 podnosim sljedeću P R I T U Ž B U, dana 5. listopada 2016. godine u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala podnio sam kaznenu prijavu protiv Šime Krasić zbog kaznenih djela: 1.) Trgovanja utjecajem (opisano u članku 295. Kaznenog zakona), 2.) Zlouporabe položaja i ovlasti (opisano u članku 337. Kaznenog zakona) u svezi s kaznenim djelom protiv imovine – prijevarom (opisanog u članku 236. Kaznenog zakona) , te više kaznenih djela protiv gospodarstva – 3.) Pranja novca (opisano u članku 265. Kaznenog zakona) te – 4.) Utaje poreza (opisano u članku 256. Kaznenog zakona). 
Do dana današnjega, protekom dvadeset i dva mjeseca od podnošenja predmetne prijave, nisam obaviješten o postupanjima državnog odvjetništva u Osijeku, niti je o predmetnoj kaznenoj prijavi odlučeno u odnosu na kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, prijevare, pranja novca i utaje poreza. Rješenjem od 24. srpnja 2018.g. zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, Zvonko Kuharić, u predmetu broj: K-US-201/2018 odbacuje kaznenu prijavu protiv Šime Krasić zbog kaznenog djela trgovanja utjecajem.
Člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda izričito je propisano da svatko ima pravo tražiti da ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Zahtjev za djelotvornim postupanjem i postupanjem bez odugovlačenje jamstvo je koje pruža Konvencija, neovisno o tome radi li se o utvrđenju prava i obveza građanskopravne naravi ili o slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo. Štoviše, člankom 29. Ustava Republike Hrvatske propisano je da svatko ima pravo da se u razumnom roku odluči o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
Potreba za širim tumačenjem pojma “suda” u Zakonu o kaznenom postupku u skladu je s judikaturom Europskog suda za zaštitu ljudskih prava kada se zahtjev za promptno postupanje pozicionira “nadležnom pravosudnom tijelu”. S obzirom na dominantnu ulogu koju Zakon o kaznenom postupku daje državnom odvjetništvu zakonodavac je člankom 206. b stavkom 1. državnom odvjetniku propisao obvezu donošenje Odluke o kaznenoj prijavi u roku od šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava, kao i obvezu da o tome obavijesti podnositelja kaznene prijave uz navođenje kratkih razloga te odluke. Zakon o državnom odvjetništvu u članku 68. stavku 1. posebno propisuje obvezu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika da kaznenu prijavu riješi u rokovima propisanim zakonom. Uslijed nepostupanja u razumnom roku Zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, Zvonka Kuharića, po kaznenoj prijavi zbog počinjenja gore navedenih kaznenih djela Šime Krasić, ovim putem ukazujem i pozivam na Ustavom i Zakonom o kaznenom postupku propisanu obvezu na postupanje bez odugovlačenja.
Protekom dvadeset i dva mjeseca od podnošenja predmetne kaznene prijave zamjenik državnog odvjetnika u Osijeku, Zvonko Kuharić, ne samo da nije, u odnosu na gore navedena kaznena djela, postupio po istoj, već se i pri uvrđivanju zastarnog roka u odnosu na kazneno djelo trgovanja utjecajem zadržao na prvim rečenicama kaznene prijave, ne nastojeći pritom steći uvid u cjelokupno činjenično stanje.
Temeljem čl. 46. Ustava Republike Hrvatske podnosim Prigovor protiv nesavjesnog rada, ne /činjenja, djelatnika ŽDO Osjek Zvonka Kuharića. Zbog pogrešne primjene članka 206 st .1. 2. Zakona o kaznenom postupku, kojom je odbačena predmetna kaznena prijava, a u kojem je određeno da će se kaznena prijava odbaciti, ako iz iste proistječe da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, ili je već pravomoćno presuđeno ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon. U Obrazloženju predmetnog Rješenja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, Zamjenik ŽDO Osijek , Zvonko Kuharić, zanemaruje cjelovito činjenično stanje koje je detaljno opisano u predmetnoj kaznenenoj prijavi, kao i u činjeničnom stanju dokaza u predmetnom spisu. Rješenje je donio i obrazložio na temelju činjenica ( izvučenih iz konteksta, obrazlažući kontinuitet kaznenog djela iz čl. 295. st. 1. KZ/11. donoseći pogrešan zaključak o primjeni kaznenih odredbi ) koje nisu relevantne bez uzimanja u obzir činjeničnog stanja u cjelini, kao i niza radnji i počinjenih kaznenih djela Šime Krasić. Podnositelj kaznene prijave Zdenko Lučić kronološki je prikazao kontinuitet pri počinjenju predmetnih kaznenih djela Šime Krasić (Dokaz : Kaznena prijava, Izjavu Zdenka Lučića koju je dao djelatnicima MUP-a, kao i priloženi dokazi u spisu ).
U uvodu Obrazloženju odbačaja kaznene prijave, zamjenik ravnateljice ŽDO Osjek Zvonko Kuharić daje težinu činjenicama (izvučenim iz konteksta) kojima je opisan isključivo sam početak suradnje Zdenka Lučića s prijavljenom Šimom Krasić, i koje kao takve ne daju uvid u daljnje kaznene radnje (kaznena djela: zlouporabom položaja i ovlasti – opisano u članku 337. Kaznenog zakona u svezi kaznenim djelom protiv imovine – prijevarom – opisanog u članku 236. Kaznenog zakona, kazneno djelo protiv gospodarstva – pranjem novca – opisano u članku 265. Kaznenog zakona, kazneno djelo protiv gospodarstva – utajom poreza – opisano u članku 256. Kaznenog zakona) koje je počinila Šima Krasić u predmetnoj pravnoj stvari. Zanemarivanjem stvarnog činjeničnog stanja opisanog u kaznenoj prijavi i predmetnom spisu, Zvonko Kuharić zanemaruje kontinuitet pri počinjenju kaznenih djela, niza radnji koje je počinila Šima Krasić, primjer – prenamjene zemljišta iz Sportsko rekreacijske zone u Građevinsku zonu (Dokaz: vidi Izjavu – Iskaz Zdenka Lučića koji je dao djelatnicima MUP-a, i dokumentaciju Detaljni Plan Uređenja Dubrave – Dankovečka) u Dankovečkoj ulici – Dubrava, iz predmetnih činjenica može se dokazati da je Šima Krasić trgovala utjecajem i koristila društveni položaj niz godina u kontinuitetu . Naime, događaji opisani u kaznenoj prijavi dokazuju i upućuju da je Šima Krasić 2013/14 godine izvršila likvidaciju poduzeća Krov d.o.o. Zagreb, a nakon toga prenos, uknjižbu kuće na adresi Perivoj 14. C. i 14. D., na svoje ime, ime svoga supruga i sina, što je ravidno iz dokumentacije koja se nalazi u predmetnom spisu. Jedan od dokaza koje zanemaruje Zvonko Kuharić, Likvidacija poduzeća Krov d.o.o. Zagreb i Rješenje Općinskog građanskog suda Zagreb od 28.04.2014 godine kojim je proveden upis vlasništva Šime Krasić predmetne nekretnine, bez naknade i bez pravnoga osnova ( fiktivnom dokumentacijom) . Zamjenik ŽDO Osjek Zvonko Kuharić zanemaruje i odredbe Kaznenog zakona, Člankom 8. Kaznenog zakona određuje se počinjenje kaznenog djela te se stavkom 2, izričito navodi da je u slučaju kada se počiniteljeva djelatnost sastoji iz više vremenskih odvojenih radnji kazneno djelo počinjenjo danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje danom prestanka radnje. Uvidom u cjelovito činjenično stanje predmetne stvari, a uzimajući u obzir Članak 8, stavak 2. Kaznenog Zakona, jasno se može zaključiti da nema zastare kaznenog progona u predmetnoj stvari u odnosu na sva kaznena djela pobrojana u predmetnoj kaznenoj prijavi, pa tako niti u odnosu na Kazneno djelo trgovanja utjecajem iz članka 295. st. 1. čini osoba koja iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti.
Tijekom prosinca 2006.g. Šima Krasić poziva Zdenka Lučića u prostorije Državne revizije, Tkalčićeva 19, Zagreb, i moli Zdenka Lučića da pomognem njezinu sinu Robertu Krasiću riješiti problem s kreditnim zaduženjem kod Hrvatske Poštanske Banke i to dugoročni kredit br. 227/2006, za iznos od 966.577,50 Eura te privatni kredit u HP Banci za iznos od 1.500.000,00 kuna, a kojim je Robert Krasić kupio kuću u centru Omiša z. k. ul. 344 A k.o. Omiš i to k.č. br. 164. Za oba kredita istekao je grace period, nisu plaćene kamate i banka traži naplatu kredita, uz mogućnost proglašavanja dospjelima i aktiviranje privatnih mjenica Roberta Krasića koje je dao za osiguranje kredita. Prethodno iznijete činjenice opisuju moj prvi susret sa osumnjičenom Šimom Krasić i relevantne su utoliko što se već tada, 2006. godine, Šima Krasić poziva na svoj društveni položaj te se predstavlja kao glavna državna revizorica, odnosno službena osoba koja će u zamjenu za pomoć u plaćanju kreditnih obveza svoj utjecaj iskoristiti u našem daljnjem poslovanju. Uslijed stjecanja vlasništva Šime Krasić nad nekretninom na adresi Perivoj 14 C i 14 D i to bez naknade, Likvidacijom poduzeća Krov d.o.o. fiktivnom dokumentacijom u kojoj se Šima Krasić pojavljuje kao suvlasnik i vjerovnik 2013 godine, tako da Rješenjem Građanskog suda Zagreb, predmet br. Z – 18249/2014 od 28.04.2014. godine provodi uknjižbu na svoje ime i članova svoje obitelji, muža i sina. Predmetna Kaznena prijava protiv Šime Krasić podnešena je 05. listopada 2016 godine, dakle, nepune dvije i pol godine ( 29 mjeseci) nakon što je Šima Krasić Likvidirala poduzeće Krov d.o.o. i 2014 godine, provela uknjižbu i realizirala kaznena djela (stekla protupravnu imovinsku korist velike imovinske vrijednosti preko 10 milijuna kuna) : prijevarom, kontinuiranim trgovanjem utjecajem i svojim društvenim položajem (koji ima kontinuitet više godina ) , zlouporabom položaja i ovlasti, utajom poreza, pranjem novca – likvidiranjem poduzeća Krov d.o.o. lažno prikazujući činjenično stanje.
Dakle da ponovim 05.10.2016.godine Zdenko Lučić podnio je kaznenu prijavu protiv Šime Krasić, kada je uvidio i zaključio da Šima Krasić ne želi platiti Kuću, koju je uknjižila na sebe i članove svoje obitelji 1/1. Naime, budući da kao državna dužnosnica nije željela prikazati imovinu, Šima Krasić predlaže da se moji (Zdenka Lučića) vlasnički udjeli s poduzeća Krov d.o.o. (koji je vlasnik tri kuće s ukupno šest stanova) bez naknade prenesu na poduzeće Mosor Interijeri d.o.o. čiji je vlasnik sin osumnjičene Robert Krasić. Dana 19.12.2006. godine zaključio sam Sporazum o utanačenju s Mosor Interijerima d.o.o. kojeg zastupa Robert Krasić, sin Šime Krasić, a Sporazum je ovjeren kod javnog bilježnika Zorka Čavajda pod brojem OV-18290/2006. Šima Krasić i njen muž, nakon likvidacije poduzeća Krov d.o.o. postaju vlasnici kuće na adresi Perivoj 14 C i 14 D upisane u z.k.č.1758/20 k.o. Šestine, ukupne površine 600 m2, a koja u naravi predstavlja suvlasničke dijelove nekretnine povezane u vlasništvo dva stana površine, svaki po 210,41 m2 u 1/1 dijela u ulici Perivoj 14 C i D. Osumnjičena Šima Krasić kao državni dužnosnik, prikrivajući pravne poslove te stjecanje imovine izbjegla je prijaviti Porez, čime je oštetila državni proračun Republike Hrvatske za oporezivanje osnovice stjecanjem imovine u vrijednosti koja prelazi 800.000 Eura, danom upisa na svoje ime i za svoj račun 29.04.2014.godine (Dokaz Rješenje Građanskog suda Zagreb, predmet br. Z – 18249/2014 od 28.04.2014. godine).
Naime, s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza, Šima Krasić nije prijavila činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje Poreza na prijenos nekretnina, čime je prouzrokovala neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna i time počinila kazneno djelo utaje poreza. Šima Krasić stekla je nekretninu višemilijunske vrijednosti bez naknade, 29.04.2014.godine, isključivo koristeći svoj društveni položaj. Dugogodišnjim kriminalnim aktivnostima Šime Krasić nanešena mi je višemilijunska šteta, a nizom kaznenih djela nanijela je štetu i Republici Hrvatskoj. U slučaju izostanka adekvatnog sankcioniranja i daljnjeg nezakonitog postupanju bit ću primoran zahtjevati naknadu štete koju mi je odugovlačenjem i pogrešnom primjenom materijalnog i procesnog kaznenog prava nanio zamjenik županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić, a za koju prema članku 128. Zakona o državnom odvjetništvu odgovara Republika Hrvatska.
Sva pobrojana kaznena djela Šime Krasić zamjenik ŽDO Osjek, Zvonko Kuharić (pristrano) zanemaruje i amnestira u svom predmetnom Rješenju o odbačaju, osvrćući se samo na jedno kazneno djelo, trgovanja utjecajem, na način da i ternutak ( vrijeme i godinu) počinjenja tog kaznenog djela pogrešno utvrđuje osvrćući se pri tom na dio prikazanog činjeničnog stanja, kojim se samo opisuje početak suradnje Zdenka Lučića i Šime Krasić 20016 godine , zanemarujući završetak suradnje i prijenos nekretnine milijunske vrijednosti na ime Šime Krasić i to 2014 godine. Zvonko Kuharić ne/ namjerno zanemaruje da se Člankom 8. Kaznenog zakona određuje se počinjenje kaznenog djela te se stavkom 2, izričito navodi da je u slučaju kada se počiniteljeva djelatnost sastoji iz više vremenskih odvojenih radnji kazneno djelo počinjenjo danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje danom prestanka radnje.
Zanemarivanjem stvarnog činjeničnog stanja, protupravnog stjecanja imovinske koristi – predmetne nekretnine milijunske vrijednosti, vlasništvo poduzeća Krov d.o.o. ( u kojemu je suvlasnik udjela bio Zdenko Lučić 33,3%) bez pravnog osnova i bez naknade u korist Šime Krasić, 2013/14 godine, a na štetu Zdenka Lučića, zamjenik ŽDO Osjek, Zvonko Kuharić čini niz zakonskih propusta, grešaka ( ne/namjerno?!) , pogrešno upućujući na primjenu zakonski odredbi Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Naime , članak 28-a. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta primjenjuje se u slučaju kada je kaznena prijava odbačena jer nema osnova za kazneni progon, a kaznenim djelom nije oštećene niti jedna osoba, stoga nije dana zakonita uputa oštećeniku.
U konačnici, predmetnu nekretninu (Vilu na Perivoju 14. C i 14. D.) Šima Krasić stekla je na način koji joj je omogućio izuzimanje predmetne nekretnine s popisa imovine prikazane u imovinskoj kartici, a pri čemu je, na štetu hrvatskih građana, uspjela je utajiti porez na prijenos nekretnina znatnog iznosa. Šima Krasić ostvarila je svoj cilj, a s obzirom na način na koji se državni odvjetnik Zvonko Kuharić odnosi prema predmetnoj prijavi izgledna je i amnestija njene kriminalne aktivnosti. Uslijed navedenoga, ovim putem pozivam na savjestan rad državnog odvjetništva i postupanje u korist očuvanja pravnog poretka. Molimo Vas da spriječite nestručno postupanje državnoodvjetničkih dužnosnika i nanošenje štete ugledu državnog odvjetništava u cjelini. Napominjem i da sam protiv Rješenja od 24.7.2018.g., kojim je odbačena kaznena prijava protiv Šime Krasić zbog kaznenog djela trgovanja utjecajem, dana 15.8.2018.g. podnio Prigovor Kolegiju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Dugogodišnjim kriminalnim aktivnostima Šime Krasić nanešena mi je višemilijunska šteta, a nizom kaznenih djela nanijela je štetu i Republici Hrvatskoj. U slučaju izostanka adekvatnog sankcioniranja i daljnjeg nezakonitog postupanju bit ću primoran zahtjevati naknadu štete koju mi je odugovlačenjem i pogrešnom primjenom materijalnog i procesnog kaznenog prava nanio Zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić, a za koju prema članku 128. Zakona o državnom odvjetništvu odgovara Republika Hrvatska.
Ovim putem posebno ukazujem na postojanje stegovne odgovornosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Zvonka Kuharića, odnosno počinjenja stegovnih djela navedenih u članku 137. Zakona o državnom odvjetništvu; ponajprije stegovnih djela «neopravdanog neobavljanja ili neurednog obavljanja državnoodvjetničke dužnosti» i «ponašanja ili postupanja suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti». Predlažem ispitivanje postojanja stegovne odgovornosti za navedene stegovne povrede i izricanje odgovarajuće sankcije. Zdenko Lučić . Dostaviti –
– Naslovu 1. i 2. – Europskom parlamentu temeljem čl.21. st.2 i čl. 227 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Odboru za predstavke (pritužbe ) Europskog parlamenta. – Saboru Republike Hrvatske, Odboru za predstavke i pritužbe, – Ravnatelju SOA-e Danijelu Markić, – a/a. Prilozi : – Kaznena prijava Zdenka Lučića protiv Šime Krasić od 05 listopada 2016 godine. – Rješenje USKOK-a – Osjek, broj K–US-201/2018 , od 24 srpnja 2018 godine, koje je potpisao Zamjenik ŽDO Osjek Zvonko Kuharić. – Prigovor Zdenka Lučića Kolegiju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, od 15.08.2018.godine. Na kraju uvidom u predmet i činjenično stanje s sigurnošću možemo zaključiti da postoji osnovana sumnja za kršenje kodeksa rada djelatnika DORH-a.
