Dužnosnici Kaptola u ozbiljnom su ideološkom i političkom sukobu s Vatikanom, koji, kažu crkveni izvori, posljednjih mjeseci počinje nagrizati odnose Hrvatske i Svete stolice. Biskupi s Kaptola, kažu Telegramovi izvori koji su zamolili da ih ne imenujemo, sve lošije surađuju s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj, Alessandrom D’Erricom.
Nuncij, formalno veleposlanik Svete stolice u Hrvatskoj, precizno provodi politiku Vatikana koja se u nekoliko važnih stavki ne poklapa s crkvenom politikom u Hrvatskoj. Prvo, papa Franjo jasno je pokazao da će na vodeće pozicije Katoličke crkve po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postavljati pastoralce, svećenike koji se više bave duhovnim poslanjem i promoviranjem vjere u narodu, a manje lokalnom politikom i političarima.
Nezadovoljstvo zbog novog krčkog biskupa
Potkraj ožujka nadbiskup Alessandro D’Errico objavio da je papa Franjo za novog krčkog biskupa imenovao franjevca kapucina, umjerenog Ivicu Petanjka. Na Kaptolu je zavaladalo nezadovoljstvo. Najfrustriraniji bio je kardinal Josip Bozanić, nekoć i sam krčki biskup, koji je imao drugog favorita za tu poziciju. Kardinal Bozanić nije krio nezadovoljstvo odabirom, a njemu i ostalim kaptolskim dužnosnicima odmah je bilo jasno da nuncij D’Errico stoji iza Papine odluke. Takva kadrovska politika brine Kaptol jer će Papa uskoro imenovati još tri nova biskupa. Kako će to vjerojatno učiniti po kriterijima po kojima je postavio krčkog biskupa, imenovanja bi mogla izazvati nove promjene u odnosima snaga u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK). Dosadašnjeg krčkog biskupa već je zamijenio umjereni fra Petanjak, a u mirovinu odlaze, zbog toga što su navršili 75 godina, i tri najistaknutija crkvena hardlajnera: biskup gospičko senjski Mile Bogović, biskup šibenski Ante Ivas te vojni ordinarij Juraj Jezerinac.
Dosljedno provođenje nove Papine politike
Njih trojica poznati su kao politički desničari, pripadnici nacionalističke, konzervativne struje Crkve. Bili su najglasniji kritičari vlade Ivice Račana i sada Zorana Mlanovića. Gotovo sigurno je da će Papa na njihova mjesta postaviti biskupe koji će se puno manje baviti politikom, što će oslabiti do sada dominantnu desnu struju u HBK. Nuncij D’Errico također je nekoliko puta dao do znanja da se ne slaže s političkim ispadima pojedinih biskupa. Kaptolu se, doznaje Telegram, najviše zamjerio kad je počeo otvoreno kritizirati pretjerano politiziranu božićnu propovijed kardinala Bozanića. Nuncij D’Errico dosljedno provodi novu politiku koju je inaugurirao papa Franjo: skromnost u stilu i ponašanju, otvaranje Crkve prema različitim stavovima, odmak od ideoloških sukoba i širenje kruga potencijalnih vjernika. Ona je, na mnogim razinama, suprotna od politike koju danas zastupa i provodi većina hrvatskih biskupa. Iz tog razloga nuncija D’Ericca, u ovome trenutku, neki od utjecajnijih biskupa u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, doživljavaju kao većeg suparnika nego lijevu Vladu Zorana Milanovića, s kojom, tradicionalno, nemaju dobre odnose.
Razlaz Kaptola i Vatikana
Vatikan i Kaptol također se razilaze u strategiji odnosa prema Vladi. Nuncij, od početka svog mandata u Zagrebu, korektno surađuje s Vladom. Svjestan je da dio biskupa politizira odnose s Vladom, tvrdi Telegramov sugovornik upućen u odnose s Vatikanom. Često su stajališta nuncija i hrvatskih biskupa oko bitnih političkih pitanja, poput prosvjeda branitelja u Savskoj ili financiranja Crkve, dijametralno suprotna. D’Errico se to ne boji i iskazati, obzirom da iza njega stoji službena politika Vatikana. Na Kaptolu već duže vrijeme vlada nezadovoljstvo radi percepcije da D’Errico svoje ovlasti koristi vrlo široko, odnosno, da se upliće u poslove i odluke izvan svoje nadležnosti. Jedna od zamjerki je da se prečesto sastaje i razgovara s ministrima i premijerom Milanovićem, čime se, smatraju na Kaptolu, preskače nekoliko razina u komunikaciji Crkve i vlasti.
Upozorenja biskupima
Neformalni izvori bliski Vatikanu tvrde da su se u Rimu već nekoliko puta uvjerili kako njihova upozorenja hrvatskim i slovenskim biskupima, da prestanu opterećivati vjernike svojim političkim stajalištima te da se koncentriraju na svoje vjersko poslanje, nisu imali gotovo nikakva učinka. Mjesec ili dva pridržavali bi se uputstava, a nakon toga nastavili bi po starom. Stoga se Vatikan odlučio na ozbiljan zaokret: na najvažnije dužnosti imenovat će biskupe za koje zna da će mu biti lojalni i koji će dosljedno provoditi sve smjernice nove papinske politike. Rim je to već učinio u Sloveniji. Nakon što je prisilio na ostavke ljubljanskog i mariborskog nadbiskupa Antona Stresa i Marjana Turnšeka, što je mjera kakva se ne pamti u Katoličkoj crkvi, na njihova mjesta postavio je redovnike, isusovca Lojze Cvikla te franjevca Stanu Zorea. U Sloveniji su ta imenovanja izazvala kontroverze, pa i negativne reakcije u crkvenim krugovima, ali su im se naravno svi morali povinovati. Od kada je Vatikan postavio nove biskupe više nema sporova između Ljubljane i Rima. Sličnom scenariju svjedočimo i u Hrvatskoj. (telegram.hr)
