“Brojne vremenske katastrofe s kojima se suočavamo u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji jasno dokazuju da su klimatske promjene činjenica, neovisno o tome što ih desne političke opcije uporno negiraju ili umanjuju. Zbog toga je iznimno važno da omogućimo korištenje fondova kohezijske i drugih regionalnih i ruralnih politika za prilagodbu klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na prirodne katastrofe”, izjavio je Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu povodom novog imenovanja
Bosanac je imenovan za izvjestitelja EP grupacije Zeleni/ESS o prijedlogu izvješća “RESTORE – Regionalna hitna podrška za obnovu izmjenom Uredbe (EU) 2021/1058 i Uredbe (EU) 2021/1057”, o kojem će se u okviru Odbora za regionalnu politiku (REGI) raspravljati na temelju prijedloga Europske komisije.
Konkretno, Komisija predlaže da se sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, te Europskog socijalnog fonda plus i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj mogu brzo koristiti za podršku u oporavku od prirodnih katastrofa.
Bosanac ističe kako podržava napore da se iz EU fondova pomogne europskim državama, članicama i kandidatima, koje su suočene s prirodnim katastrofama, a na tom tragu je bilo i njegovo nedavno zalaganje da EU pomogne Bosni i Hercegovini u sanaciji posljedica katastrofalnih poplava.
“Ključni instrument EU-a za potporu državama u oporavku nakon prirodnih katastrofa je Fond solidarnosti Europske unije, ali su njegova sredstva nedostatna za davanje odgovora na sve veće štete koje uzrokuju ekstremni klimatski događaji. Zato je iznimno bitno da se za to koriste i kohezijski fondovi, jer su u prvom redu i namijenjeni promicanju prilagodbe klimatskim promjenama, izgradnji kapaciteta za sprečavanje rizika od katastrofa te za jačanje otpornosti. Problem je da se novac prenamjenjuje iz stavki koje služe upravo za izgradnju infrastrukture koja bi bila otpornija na prirodne katastrofe. Ovo pokazuje da već sada kasnimo s borbom protiv klimatskih promjena te da smo primorani novac namijenjen za prevenciju trošiti na sanaciju. Zato je važno da sanacija bude provedena na način da ojača otpornost”, kaže Bosanac.
Ovi prijedlozi dolaze kao odgovor nakon poplava koje su zahvatile zemlje srednje i istočne Europe te šumske požare u Portugalu u rujnu 2024. godine.
Za tu namjenu preraspodijelit će se oko 18 milijardi eura.
Konkretno, u okviru EFRR-a i ESF+-a uvode se dvije nove mjere. Prvo, dodatno predfinanciranje od 30 posto pružit će trenutnu injekciju likvidnosti kako bi se ublažio pritisak na proračune pogođenih država članica. Drugo, EU će moći financirati do 100 posto podržanih mjera, bez potrebe za nacionalnim sufinanciranjem, kako bi se pokrenuli radovi na obnovi koristeći pristup “obnove boljeg” tj. izgradnju održivijih, otpornijih i uključivijih društava u budućnosti. Države će za ispunjenje ovih ciljeva moći iskoristiti najviše 10 posto postojećih sredstava Kohezijske politike predviđenih za programsko razdoblje 2021.-2027.
“Zadovoljan sam što ovaj prijedlog sadrži načelo “izgradnje boljeg”, kao odgovora na prirodne katastrofe, što bi trebao biti i prioritet u procesu odabira načina obnove. Za to se Zeleni već dugo zalažu za ugradnju tog načela u Europski fond solidarnosti, za što ranije nije bilo potpore drugih grupacija u EP. Također, podržavam prijedloge o 30-postotnom predfinanciranju i 100-postotnom sufinanciranju kako bi se zemlje članice mogle bolje nositi s posljedicama vremenskih događaja, ali bojim se da postoji značajan rizik da bi ovi prijedlozi mogli odvratiti dio sredstava koja su prvotno bila namijenjena za prevenciju”, rekao je Bosanac.
Tijekom izrade Izvješća Bosanac planira posebnu pažnju posvetiti dvjema točkama koje smatra problematičnima. Ocijenio je kako prijedlog izaziva sumnje o tome da bi novi smjer obnove mogao doprinijeti ispunjenju klimatskih ciljeva budući da se novac prenamjenjuje iz stavki vezanih za financiranje infrastrukture za bolju prilagodbu na klimatske promjene. Dodatno, upozorava na potencijalne zloupotrebe fondova i odobravanja sumnjivih projekata ako državama bude odobreno da ranije dovršene i provedene obnove prijave za financiranje.
Predložene mjere bi u ovoj fazi omogućile sedam pogođenih država članica (Poljska, Rumunjska, Austrija, Češka, Mađarska, Portugal i Slovačka) pogođenih poplavama i požarima da preraspodjele oko 18 milijardi eura (otprilike 17,7 milijardi eura iz Kohezijske politike i 588 milijuna eura iz EPFRR-a) kako bi se pomoglo u obnovi nakon klimatskih katastrofa. Istodobno, ove mjere osigurat će da EU fleksibilno podrži i sve druge države članice pogođene nedavnim i potencijalnim budućim klimatskim katastrofama.