Državno odvjetništvo u postupku je utvrđivanja vlasništva nad zemljištem na Marjanu. Dok se trenutno vodi polemika hoće li splitska park-šuma pripasti državi, dotle iz DORH-a pozivaju one koji imaju dokaze da njima pripada zemljište na Marjanu da im se jave.
– Šume i šumsko zemljište u društvenom vlasništvu postali su vlasništvo Republike Hrvatske na temelju odredbi Zakona o šumama u listopadu 1990. godine. O kojim se nekretninama radi, određuje se na temelju podataka Hrvatskih šuma i njihove evidencije o nekretninama koje su bile obuhvaćene šumsko-gospodarskom osnovom, neovisno o tome jesu li bile unutar građevinskog područja ili izvan njega – ističe glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin. Međutim, kako upozoravaju u DORH-u, nekretnine unutar građevinskog područja mogle su postati državno vlasništvo i na temelju drugih propisa, Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Zakona o privatizaciji, Zakona o sudovima… itd. Prema tome, treba provjeriti niz podataka i činjenica da bi se utvrdilo vlasništvo Republike Hrvatske. S obzirom na to da se radi o opsežnom poslu i nesređenim evidencijama iz 1990. i 1991. godine, moguće je da se kao državno vlasništvo uknjižila i nekretnina nad kojom su drugi građani ili pravne osobe stekli vlasništvo, upozoravaju u Državnom odvjetništvu. – Državno odvjetništvo poziva sve da se s dokazima i zahtjevom za mirno rješenje spora obrate radi rješavanja navedene problematike – napominju iz DORH-a. Ukratko, utvrđivanje vlasništva u park-šumi moglo bi potrajati. Ali po kojoj bi se šumarskoj osnovi utvrđivalo što bi pripalo državi? U DORH-u gledaju što je bilo na snazi do listopada 1990., kad se mijenjao Zakon o šumama pa su šume u društvenom vlasništvu postale državne. No, što je s ostalim područjem Park-šume Marjan, sa Zvončacem ili Sustipanom? Hoće li i to država uzeti kao šumsko zemljište? Koja je šumarska osnova relevantna za listopad 1990.? Izgleda da je zadnja bila ona iz 1970. godine, koja je obuhvatila nešto više od pola ukupne površine park-šume, i to njezinu sjevernu stranu. Kasnije je napravljena osnova koja je obuhvatila svih 300 hektara park-šume. Međutim, čak je i stručnjacima malo poznat podatak da ova druga nije službeno odobrena jer je nadležna Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva nije usvojila, kako nam je kazao voditelj njezine izrade prof. dr. Šime Meštrović. U Ministarstvu su nam potvrdili da u svojoj arhivi nemaju podatak da su usvojili taj dokument koji se odnosio na razdoblje od 1990. i idućih deset godina. No, i na sjevernim padinama obraslima marjanskom šumom država ne bi bila potpuni vlasnik. Naime, prema Vlasničkoj karti Marjana, koju je financirala Županija, četvrtina tamošnje šume u privatnom je vlasništvu. Rekord drži parcela od oko 350.000 četvornih metara koja se uspinje od Lučice do Marjanskog puta i proteže se sve do granice park-šume prema Puntarskoj ulici, točnije neposredno do lokacije gdje se obavljaju građevinski radovi koji su još do prije nekoliko dana uznemiravali susjede i turiste. Vlasnika je više, neki nisu bili dostupni, dok drugi nisu bili raspoloženi za razgovor o tome kako je imati toliku šumu. (Slobodna Dalmacija)