Ušli smo u posljednji kvartal ove godine i svaka od zemalja koje trenutačno utječu na smjer kretanja svijeta uskoro će održati ili su već održale izbore za vladu. U SAD-u će se uskoro održati međuizbori koji će vjerojatno donijeti značajne promjene
Republikanska stranka, koja sada drži oba doma, Senat i Zastupnički dom, vjerojatno će izgubiti nekoliko mjesta, što će ograničiti smjer u kojem predsjednik Trump želi voditi vladu, iako Trump ne sluša uvijek savjete svoje stranke i vlada isključivo na temelju vlastitih ideja!
U nedavnoj raspravi o temi umjetne inteligencije, američki predsjednik je implicirao da će se zaštitne mjere osigurati snažnim predsjednikom s visokim kvocijentom inteligencije (IQ), odnosno poput sadašnjeg predsjednika, te da stoga nema potrebe za brigom o „opasnostima“ na koje bi umjetna inteligencija mogla ukazivati.
Međutim, među općom populacijom raste nezadovoljstvo jer sadašnji predsjednik pokazuje znakove vrlo loše procjene u nekim, možda i većini svojih odluka, što ne kontroliraju njegovi suradnici u administraciji, koji su skloni biti pomalo ulizivački nastrojeni. Predsjednik trenutačno na stranačkim skupovima govori u znak podrške kandidatima na međuizborima, ali ti govori više zvuče kao hvalisanje samim sobom i time kako je on velik čovjek! On ne vidi da je to dovelo do pogoršanja pozicije republikanaca u anketama.
Osim domaćih pitanja, poput rasta cijena goriva zbog rata s Iranom, koji je započeo bez prethodnog traženja mišljenja Senata, a kamoli šire populacije, već uglavnom na nagovor izraelskog premijera. Ključna točka nezadovoljstva je inzistiranje na tome da Iran ne smije nastaviti proizvoditi nuklearno oružje.
Trump, nuklearna ovlast i granice predsjedničke moći
Trump je zaprijetio da će uništiti Iran, napominjući da je Perzija jedna od najstarijih civilizacija na svijetu, ponavljajući tu prijetnju na godišnjem velikom zasjedanju UN-a. Nije iznenađujuće da je to izazvalo opće čuđenje. Međutim, dodao je da će to pričekati dok se američki međuizbori u studenom uspješno ne završe u njegovu korist.
Među onima koji su najviše zabrinuti u SAD-u zbog načina na koji predsjednik djeluje je dr. Henry Abraham, profesor emeritus psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Tufts, koji je uvjeren da postoji postupan trend propadanja mentalnog stanja sadašnjeg predsjednika. Smatra ga se sve nestabilnijom osobom, ali s apsolutnom predsjedničkom kontrolom nad američkim nuklearnim arsenalom. To mišljenje dijeli vrlo velik broj znanstvenika diljem svijeta, posebice putem organizacije pod nazivom Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata. Ulažu se napori kako bi se ograničila predsjednikova moć “pritiska na gumb” i tako izbjegla katastrofa koju bi izazvalo pokretanje nuklearnog sukoba. Demokrati u Kongresu predložili su zakone o novim mehanizmima kontrole i ravnoteže.
Nije neobično gubiti mentalne sposobnosti kako osoba stari, primjerice iznad 80 godina, pa bi SAD možda trebale ograničiti dob u kojoj se osoba može kandidirati za najvišu funkciju, recimo na 75 godina ili manje.
Kao što je gore navedeno, samo je pitanje dana kada će doći vrijeme za međuizbore, a prognoza je da će republikanci izgubiti neka mjesta, a time i kontrolu nad Senatom i Zastupničkim domom. Nema sumnje da je ovo lažna vijest! U svakom slučaju, sljedeće dvije godine mogle bi biti teške, a neki vjeruju da će dovesti do eskalacije neprijateljstava. Dakle, uskoro ćemo saznati.
Europa, Rusija i Izrael: Izbori, rat i rizik od eskalacije
Dok se to događalo u Americi, na prilično iznenađenje ljudi u Velikoj Britaniji, vlada Laburističke stranke promijenila je premijera, jer je aktualni premijer izgubio podršku većeg dijela stranke.
Također, u proteklih nekoliko dana, ruska vlada održala je svoje redovite izbore za Dumu. Nije iznenađujuće da je sve bilo „namješteno“ tako da predsjednik Putin ostane na vlasti. Otada je dao Zapadu do znanja da ga ne uznemiruje pomisao na upotrebu nuklearnog oružja ako smatra da Zapad prijeti Rusiji. U međuvremenu, Rusija je pojačala zračno bombardiranje glavnog grada Ukrajine, Kijeva, i drugih gradova. To je dovelo do iznenadnog, neplaniranog posjeta njemačkog kancelara Kijevu kako bi se osnažila europska podrška Ukrajini i podsjetilo Putina da Zapad pomno prati što radi.
Da bi se završilo ovo „izborno razdoblje“, Izrael bi uskoro trebao održati i svoj četverogodišnji ciklus parlamentarnih izbora. S obzirom na očito široko rasprostranjeno mišljenje stanovništva, postoji sumnja u ishod izbora. Daleko je od sigurnog da će se sadašnja vlada sa svojim krajnje desnim tendencijama vratiti te da premijer Benjamin Netanyahu neće biti smijenjen ili da mu se neće smanjiti dio moći. Zbog toga bi se mogao suočiti sa značajnim optužbama za prijevaru, koje je do sada uspijevao držati podalje. Postoji pritisak na izraelsku vladu, bez obzira na njezin smjer, da usvoji rješenje s dvjema državama, kako je zamišljeno krajem 1940-ih, a čemu se krajnja desnica protivi. Ovo se mora riješiti.
Do 2027. godine politička klima će vjerojatno izgledati drugačije nego danas. Strah koji autori imaju jest da bi borbe na Bliskom istoku mogle eskalirati i da će netko, namjerno ili slučajno, pustiti nuklearni element „iz vreće“. (IFIMES)