‘Ključ svih nedavnih promjena zakona u Hrvatskoj je loš Nacionalni plan stambene politike utemeljen na potpuno pogrešnim brojkama”, odmah je započela naš telefonski razgovor Hana Matić iz udruge Spasimo male iznajmljivače zbog face-objave koja nas je zaintrigirala.
Oxfordsko istraživanje praktično pobija sve što su iz Ministarstva financija, Ministarstva graditeljstva i Ministarstva turizma Vlade Andreja Plenkovića naveli da rade kako bi olakšali provedbu Nacionalnog plana stambene politike, a za čiju provedbu su zbog toga izmijenili Zakon o stambenim zgradama, Zakon o ugostiteljstvu i Zakon o lokalnim porezima, što znači da istraživanje negira i sve razloge za donošenje ovih novih zakona, nastavila je Hana Matić.
”Vrijeme je za istinu koju nam iz Vlade RH prešućuju kako bi pogodovali hotelskim lobijima”, tvrdi, a zbog čega je na svom facebook profilu objavila kratki pregled istraživanja Oxford economics-a o ekonomskom učinku kratkoročnog iznajmljivanja za 2023. godinu u zemljama Europske unije.
”Utemeljeno na dokazima možemo reći da pravila o kratkoročnom najmu štite pravo na život, ugošćavanje i pristupačno putovanje u Europi.” početna je rečenica članka koji zaslužuje našu pažnju, a kratak pregled ostalog sadržaja prenjet ćemo iz facebook objave Hane Matić.
Učinci kratkoročnog najma apartmana na zemlje diljem EU-a koju je napravio Oxford Economic za Airbnb za 2023 godinu:
Putnici koji su boravili u kratkoročnim apartmanima ostvarili su 149 milijardi eura ekonomske koristi, podržali 2,1 milijun radnih mjesta i generirali 40 milijardi eura ukupnih poreznih prihoda u 2023.
67 posto boravaka u kratkoročnim iznajmljivanjima ostvarili Europljani, a obitelji s djecom činile su gotovo četiri od 10 (39%) rezervacija.
Oglasi posvećeni kratkoročnim najmovima dostupni na Airbnbu u Lisabonu, Barceloni, Madridu, Parizu, Berlinu i Amsterdamu ne prelaze 0,5 posto lokalne ponude stanova. Studija procjenjuje da bi, kad bi se svi oglasi na Airbnbu vratili na stambeno tržište, lokalne cijene kuća u tim gradovima pale za manje od 0,7 %.
Dok Oxford Economics smatra da je utjecaj kratkoročnog najma na stanovanje minimalan i ograničen na određene četvrti, pretjerani i loše ciljani propisi koji se provode u nekim europskim gradovima nisu uspjeli riješiti lokalne izazove stanovanja:
U Parizu de facto zabrana kratkoročnog najma apartmana nije uspjela spriječiti povećanje prosječnih najamnina za 21% i cijena nekretnina koje su porasle za 15% otkako su trenutna pravila za kratkoročni najam uvedena prije šest godina.
U Parizu je prosječna cijena hotelskog noćenja porasla za 77%, unatoč dodavanju gotovo 4000 novih hotelskih soba u šest godina.
U Amsterdamu je broj turističkih noćenja porastao za 12% od 2019. unatoč uvođenju strogih pravila koja ograničavaju kratkoročni najam na maksimalno 30 dana godišnje za cijeli grad, te smanjenju broja noćenja u apartmanima za 50%. Hoteli su tako profitirali od turističkih boravaka, pa se samo u Amsterdamu bilježi gubitak od 269 milijuna € u ukupnoj zaradi domaćina od provedbe trenutnih propisa o kratkoročnom najmu.
Riječ je o milijunima eura koji više ne idu u džepove svakodnevnih domaćina i malih poduzetnika tj u lokalnu zajednicu, već često u isključivo u džep velikih hotelskih lanaca.
U Barceloni u zadnjih 10 godina zabranili su skoro sve apartmane, a restrikcije su pravdali “brigom i rješavanjem problema stanovanja” Cijene nekretnina iza tog poteza rekordno rastu i to za 60%, a najma za 70%. Rezultat je da na 1 apartman koji se iznajmljuje ide 8 praznih stanova i potražnja za stanovima nadmašuje ponudu 3 naprama 1.
75% turista im sada odsjeda u hotelima, a u starom djelu grada koji pati pod utjecajem prekomjernog turizma koncentrirano je ukupno 22.375 jedinica za smještaj u hotelima, a samo 3.253 u apartmanima. Cijene u hotelima su na rekordnim visinama i prosječno su rasle više od 60% jer nemaju konkurenciju.
Kratkoročni najam dio je rješenja za izgradnju održivijeg turizma koji čuva pravo stanovnika zemalja Europske unije da žive, budu domaćini i putuju po pristupačnim cijenama diljem Europe i svojim radom i prihodom pridonose boljitku lokalne zajednice.
Nastavimo ih čuvati poručuje Hana Matić.
