Prema statističkim pokazateljima turističke grupacije Awaze koja posluje na ključnim turističkim tržištima Mediteranskog bazena, Hrvatska je tijekom tekuće godine usporila rast i ostvarila lošije rezultate u odnosu na nama konkurentske zemlje Španjolsku, Italiju, Grčku i Portugal. Direktor operacija Awaze-a za Južnu Europu Josip Stulić tvrdi kako Hrvatskoj u kontekstu realizacije naredne turističke sezone idu u prilog određeni geopolitički aspekti, ali nam ne idu u prilog rast cijena i skupoća zbog čega smo na određenim tržštima percipirani kao preskupa destinacija
Posljednjih godina je Hrvatska kao turistička destinacija nadmašila svoje konkurente u privlačenju stranih turista na razini ekskluzivnog smještaja. Razloge takvog ostvarenja treba tražiti u relativno visokoj sezonalnosti, obogaćenoj turističkoj ponudi i nižim prosječnim cijenama u odnosu na konkurenciju. Jedan od ključnih faktora bila je i činjenica kako je tijekom perioda pandemije Covid-a Hrvatska znalački iskoristila geografsku poziciju, ali i druge prednosti čime je ostvarila bolje rezultate u odnosu na konkurenciju koja je tih godina rezultatski „patila“.
Međutim, okončanjem perioda pandemije i stabilizacijom, oporavak globalnog tržišta je donio konkurenciji više benefita dok je Hrvatska kao destinacija usporila rast i tijekom tekuće sezone ostvarila nešto lošije prodajne rezultate u odnosu na ostale zemlje Mediterana.
Prema navodima Josipa Stulića, direktora poslovanja Awaze-a za tržišta južne Europe – raspoloživi statistički podaci ukazuju kako su u organizaciji domaćih tvrtki članica Awaze-a (Novasol, Croatia Luxury Rent, MyIstria i My Istria Home) na razini ukupnog ostvarenja čak 90% dolazaka i preko 95% noćenja ostvarili turisti iz Europskih zemalja. Najveći dio čine posjetitelji iz susjednih i nekoliko drugih zemalja poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Češke, Švicarske i zemalja Beneluksa.
Svojevrsna stagnacija ostvarenja na razini domaćeg luksuznog smještaja zabilježena je temeljem analize ostvarenja u periodu između lipnja i rujna 2023. u usporedbi s konkurentskim mediteranskim odredištima – Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji.
Stulić naglašava kako su sva mediteranska odredišta koja su analizirana, uključujući Hrvatsku doživjela određeni porast u usporedbi s prošlom godinom. „Među odredištima, Grčka je zabilježila najviši rast s porastom od 8% na razini ukupnog broja dolazaka i zakupa luksuznih smještajnih jedinica. Italija je druga s 4,7% rasta, dok su Portugal i Španjolska na trećem i četvrtom mjestu s 4,1%, odnosno 2,8% rasta. Hrvatska je u tom istom periodu ostvarila rast od 1,4%. Gledajući ukupnu podjelu dolazaka po pojedinim tržištima Hrvatska je pri vrhu s udjelom od 93% dolazaka stranih gostiju, dok je preostalih 7% pripalo domaćim posjetiteljima. Italija je u tom segmentu ostvarila 45% domaćih, te 55% stranih gostiju. Vodeću poziciju udjela domaćih posjetitelja drži Španjolska s visokih 48%, dok je Grčka najbliža Hrvatskoj po postotku stranih gostiju s visokih 89%. Portugal je ostvario dolaske 70% stranaca u ukupnom prodajnom udjelu“ tumači Stulić.
Navedeni prodajni rezultati ukazuju na usporavanje rasta domaćeg ostvarenja, kako na razini luksuznog smještaja, tako i na razini ukupnog turističkog rezultata. Uzroke treba tražiti u činjenici da su se konkurentska tržišta oporavila nakon perioda pandemije, ali i da su prodajnim politikama postali značajno konkurentniji i povoljniji. S druge strane, Hrvatska je u kontekstu cijena značajno povisila uvjete koji su se odrazili na ukupan rezultat. Dodatna otegotna okolnost je što sve četiri konkurentske destinacije raspolažu značajno većim brojem smještajnih kapaciteta, pa je samim time ukupan rezultat, odnosno zaostajanje Hrvatske u rezultatskom smislu još izraženije.
Hrvatska bi prema trenutnom stanju na geopolitičkoj razini, iznova trebala doživjeti rast ostvarenja u narednoj sezoni – podvlaći Josip Stulić. „Optimizma ne manjka, ali treba naglasiti i kako imamo određenih problema koji nam ne idu u prilog. Ukoliko Hrvatska do naredne sezone ne korigira uvjete i stabilizira „divljanje“ cijena, za očekivati je kako bi se negativan trend mogao reflektirati na nadolazeću, ali i sezone nakon toga. Takav rasplet bi donio velike probleme i uvjetovao višegodišnji proces oporavka te ponovnog uspostavljanja povjerenja na tržištu. Pod pojmom „povjerenja“ smatra se prvenstveno eliminiranje percepcije naše zemje kao preskupe destinacije, odnosno destinacije koja ne pruža dovoljno za cijenu koju gost plaća“ završava Stulić.
