Znanstveno-popularna monografija „Hrvatska vinska kultura“ autorice naslovne doc. dr. sc. Tanje Baran svečano je predstavljena u utorak 16. travnja 2024. u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu
U programu su uz autoricu sudjelovala trojica recenzenata profesor emeritus Stipe Botica, prof. dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Božo Horvat te uime nakladnika Prigorskog Media Željko Picig. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Folklorni ansambl i Muški vokalni ansambl SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“ te glumac Robert Kurbaša, dok je kroz program vodio Zoran Homen. Doprinos promociji dali su i Društvo za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“, KTC Križevci i Iločki podrumi.
Direktor Prigorskog Media Željko Picig kao nakladnik je izrazio radost što je ovakva kapitalna monografija nakladnički prvijenac kuće koja se kroz portal prigorski.hr ponajprije bavi medijskim uslugama. „No, kako su mediji i brendiranje Hrvatske usko povezani, radost nam je što smo se našli u ovom projektu“, rekao je Željko Picig.
„Zvao sam autoricu Tanju kao iznimnu studenticu k sebi na katedru usmene književnosti na Filozofski fakultet čim je diplomirala, ali ona je već tada radila na Hrvatskom radiju gdje je radije i ostala. No trajno se posvetila struci, napisala više knjiga, a ovim je djelom snažno zadužila hrvatsku tradicijsku kulturu“, istaknuo je recenzent prof. Botica. „Ova knjiga nije samo monografija, ovo je enciklopedija vezana uz vino u kojoj je autorica pokazala da sjajno razumije kulturu. U potpunosti je potkrijepila sve tri riječi iz naslova koji je odlično izabran, prošla je po svim slojevima, Hrvatsku je uklopila u svjetske vinske procese tijekom prošlosti, izvrsno je kroz poglavlje „Vino u Bibliji“ uz pomno izabrane tekstove pokazala kršćanske utjecaje na život, tradiciju, vino u Hrvata. Knjiga je smislena, pregledna, jasna, mnogobrojni predivni likovni prilozi odlično prate tekst i jako su obogatili monografiju“, zaključio je prof. Botica.
Recenzent prof. Skoko predstavio je više primjera vezanih uz hrvatsko vino koji su odjeknuli u svjetskim relacijama poput najpopularnije američke vinske sorte zinfandel koja je podrijetlom oslonjena na dalmatinsku autohtonu vinsku sortu crljenak kaštelanski. „U vremenima kad hrvatska vina postaju globalno prepoznatljiva i kad se nastoje afirmirati hrvatska vinska tradicija i kultura u svijetu, ova će vrijedna knjiga pripomoći u predstavljanju iznimno važnog segmenta tē bogate hrvatske baštine domaćoj i svjetskoj javnosti. Ovo je djelo važno kao znanstvena knjiga kakvu dosad u Hrvatskoj nismo imali, ali i kao suvenir kojim će hrvatski vinari, vinogradari i podrumari moći obogatiti svoju vinsku i turističku ponudu. Monografija će zasigurno poslužiti kao vodič za brendiranje hrvatske vinske kulture“, naglasio je prof. Skoko.
„Rezultati autoričina istraživanja upućuju na zaključak da je primjena marketinga temelj ostvarivanja konkurentske prednosti, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom tržištu razvoja hrvatske vinske kulture“, istaknuo je recenzent prof. Horvat i nastavio: „Autorica veoma temeljito ističe i usustavljuje povijesnu kulturnu baštinu, vinske ceste i regije koje nude putovanja kroz prekrasne krajolike vinorodnih regija, povezujući ljude s vinogradima, vinarijama i lokalnim tradicijama. Nadalje, daje detaljan pregled brojnih manifestacija i običaja posvećenih vinu koji okupljaju zajednicu, potiču kulturnu razmjenu te promiču lokalne vinare i njihove proizvode. Sve te inicijative doprinose očuvanju autentičnosti i kulturne vrijednosti hrvatskoga vinskog naslijeđa.“
Autorica Tanja Baran istaknula je da je bila svjesna da treba napisati ovakvu knjigu još prije više od 20 godina kada je pisala znanstveni magisterij posvećen najvažnijem spomeniku hrvatske nematerijalne vinske baštine „Križevačkim štatutima“. „Tada sam uvidjela da nedostaje kulturološke, identitetske literature o vinu u Hrvata, za razliku od agronomskih knjiga ili reklamnih i savjetodavnih knjiga u kojima se predstavljaju vinari, vinarije, vinogorja, sorte, jer takvih izdanja ima. Mislila sam tada da će takvu knjigu napisati netko stariji i iskusniji, no prošlo je dvadesetak godina, taj se netko nije našao pa sam se pisanja monografije prihvatila ja, sada s daleko više znanja, nego prije dvadesetak godina“, istaknula je autorica objašnjavajući da je u knjigu utkala opise svjetske vinske kulture i utjecaje na hrvatsku, zatim je prikazala razvoj hrvatske vinske kulture u seoskim, građanskim i aristokratskim sredinama, opisala mnoge pijačke klubove, udruženja, časopise, vinsko-pajdaške regule tijekom prošlosti, običaje vezane uz vino iz cijele Hrvatske, vinske svece, a onda i hrvatsku vinsku kulturu u književnosti, likovnim umjetnostima i glazbi. „Na kraju sam svemu tome nadodala originalne tekstove iz „Križevakih štatuta“, kao i ostalih hrvatskih vinsko-pajdaških regula koje danas uopće ne poznajemo, te tekst velikog rituala o krštenju mošta pa sada sve ključno vezano uz hrvatsku vinsku nematerijalnu baštinu imamo na jednom mjestu“, naglasila je autorica. Na kraju je, uz zahvalu svim suradnicima i podupirateljima monografije, zaključila da bi voljela da sadržaji koji su u knjizi nađu svoju praktičnu primjenu te apelirala na svijet hrvatskoga vinskog biznisa na očuvanje hrvatskoga jezika u vinskim tijekovima jer je u uporabi diljem vinske Hrvatske sve češće samo engleski jezik.
Znanstveno-popularna monografija „Hrvatska vinska kultura“ opsega je 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije. Nakladnik je monografije Prigorski Media d. o. o.