Drugi krug lokalnih izbora na Kosovu će se održati 14.studenog 2021.godine u 21 općini, a u kojima nijedan od kandidata za gradonačelnike nije uspio da osvoji više od 50% podrške birača u prvom krugu izbora, od kojih je samo jedna u kojoj živi većinski srpsko stanovništvo – Klokot. Osim Klokota, drugi krug lokalnih izbora održat će se u Đakovici, Glogovcu, Gnjilanu, Dragašu, Istoku, Kačaniku, Klini, Kosovu Polju, Kamenici, Obiliću, Orahovcu, Podujevu, Prištini, Prizrenu, Štimlju, Vitini, Vučitrnu, Mališevu, Juniku i Mamušu. U prvom krugu lokalnih izbora izabrano je 17 gradonačelnika od ukupno 38 općina
Prema konačnim rezultatima CIK-a, LDK i PDK će u novom sazivu lokalnih skupština imati po 206 odbornika, LVV 193 odbornika. Srpska lista je četvrtapo broju osvojenih odborničkih mjesta 147, a potom slijede Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja sa 120, NISMA sa 21 odborničkim mjestom, a Alijansa za novo Kosovo (AKR) Behgjeta Pacollija sa osam.
Kada je riječ o broju osvojenih glasova odbornika – LDK je osvojila 170.134, a PDK 161.645 i LVV sa preko 168 hiljada glasova.
Trijumf „Srpske liste“
„Srpska lista“, koja je vodeća partija kosovskih Srba i koja uživa snažnu podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), trijumfirala je u svih deset opština sa srpskom većinom na Kosovu. Srpska lista nema opozicije među srpskim biračima.
Situacija na terenu tokom prvog kruga izborne kampanje je eskalirala od napetosti do oružanih incidenata te raspoređivanju teško naoružanih snaga specijalnih jedinica kosovske policije (ROSU). Kao reakcija na poteze kosovske vlade došlo je do postavljanja barikada na graničnim/administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak od strane lokalnih kosovskih Srba.
Analitičari smatraju, da je Srpska lista trijumfirala na lokalnim izborima na Kosovu ponajviše zbog snažne podrške službenog Beograda i posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji pored podrške obezbjedio značajna finansijska sredstva kao vid pomoći kosovskim Srbima, a posebno napore, koje je uložio u dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine uz posredovanje EU.
Lokalni izbori u znaku „visoke“ politike
Lokalni izbori održavaju se vrijeme pandemije Covid-19, koja je nezaobilazna tema izborne kampanje. Umjesto da se bave lokalnim temama važnim za svakodnevni život građana kojima bi se unaprijedio život građana u izbornoj kampanji su prevladale teme iz sfere „visoke“ politike.
Pored teme zvaničnog dijaloga između Beograda i Prištine dominirale su teme kao što su Specijalni sud za ratne zločine (KSC-SPO), odnosi SAD – Kosovo, NATO, EU, „Otvoreni Balkan“, vizna liberalizacija, realizacija Briselskog i Washinghtonskog sporazuma, formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), formiranja kosovske vojske. Nezaobilazna tema bila je i ujedinjenje Kosova i Albanije. U pojedinim momentima u kampanji se više govorilo o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću nego o samim lokalnim izborima, posebno zbog održanog samita pokreta Nesvrstanih u Beogradu povodom 60 godina od njegovog osnivanja.
Analitičari smatraju, da su vrlo opasne ideje i namjere o pripajanju Kosova Albaniji, jer mogu pokrenuti lančanu reakciju u regionu i ugroziti ionako krhak mir i prividnu stabilnost. Mnogo je važnije adekvatno suočavanje sa prošlošću, koje će doprinijeti ozdravljenju postratnih društava kao i prekid ratno-huškačke retorike pojedinih političkih čelnika.
Trio Kurti – Sveçla – Haxhiu glavna brana nosiocima kriminala i korupcije
Istraživanja su pokazala da se glavnina korupcije odvija u lokalnim zajednicama na Kosovu. Albin Kurti i Pokret Samoopredjeljenje parlamentarne izbore su dobili na programu borbe protiv kriminala i korupcije, koju su simbolizirali Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK).
Preteča kriminala je bila u različitim fondovima. Fond Vendlindja thrret (Domovina zove), je fond koji je kontrolisao jedan od čelnika Demokratske partije Kosova (PDK) i njegov brat. U taj fond je sakupljan novac po Evropi. Narodni pokret Kosova „Levizja Popullore e Kosoves“ nastao 1997-98, sakupljao je novac u dijaspori, a iz toga je nastala Demokratska partija Kosova (PDK) 1999.godine te „Fond 3%“ nastao je 1991.godine pod kontrolom Demokratskog saveza Kosova (LDK).
Brojne privatizacije kompanija bile su netransparentne kao što su Sharrcem (cementara), gdje se sa vlasničkom strukturom povezuje Hashim Thaçi, kompanija Amortizeri iz Prištine, Feronikel iz Glogovca (Drenas). Postavlja se pitanje kako su Kosovska energetska korporacija (KEK), distribucija i aerodrom te gradnja puteva bili privatizirani ili dati na koncesiju Turcima. Na Kosovu su zabilježeni brojni primeri kriminala, korupcije i zastrašivanja. Predstavnici EU na Kosovu, misije EULEX izrazili su zabrinutost povodom prijavljenih slučajeva prijetnji, zastrašivanja i pritisaka. Interesne sfere između političkih elita podijeljene su i funkcionišu po neformalnom dogovoru da „niko nikoga ne dira“. Tu treba dodati nezakonitu trgovinu narkoticima i ljudima.
Analitičari smatraju, da će aktualna vlada na Kosovu nastaviti intenzivnu i nemilosrdnu borbu protiv kriminala i korupcije, a za kriminalne i koruptivne strukture najveću prepreku i glavnu branu predstavljaju premijer Albin Kurti, ministar unutrašnjih poslova Xhelal Sveçla i ministrica pravosuđa Albulena Haxhiu.Pošto su lokalne zajednice leglo korupcije upravo su lokalni izbori prilika da političko-kriminalno-koruptivne strukture zaštite svoje interese suprotstavljajući se aktualnim vlastima i LVV. Zbog toga će se intenzivirati napadi na trio Kurti-Sveçla-Haxhiu sa ciljem njihove eliminacije iz političkog života. Zbog toga lokalni izbori predstavljaju prekretnicu u borbi protiv kriminala i korupcije na Kosovu, jer su do sada lokalne zajednice bile leglo kriminala i korupcije. Vlada Kosova ima snage da se obračuna sa kriminalom i korupcijom i uskoro će biti vidljivih rezultat u tom segmentu.
Ključna borba za osvajanje vlasti u Podujevu, Prištini, Prizrenu, Gnjilane i Đakovici
Vanredni lokalni izbori za opštinu Podujevo, koji je bio bastion LDK, u martu 2020.godine, i na kojima je pobijedio kandidat LVV, predstavljaju prekretnicu, jer su bili uvod za pobjedu LVV na parlamentarnim izborima u februaru 2021.godine. Dugogodišnja vlast LDK u Podujevu ilustrativna je na primeru presijecanja svečane vrpce za bolnicu prije pet godina, koja još uvijek nije sagrađena, iako to područje sa 100.000 stanovnika i dalje bolničke usluge traži u Prištini. Pobjedom LVV na proteklim vanrednim lokalnim izborima Podujevo je postalo simbol promjena na Kosovu. Zbog toga je važno da se u drugom krugu lokalnih izbora nastavi trend započetih promjena, koje predvodi LVV. Za gradonačelničku poziciju suočit će se Ekrem Hiseni (LDK) i Shpejtim Bulliki iz LVV.
U glavnom gradu Prištini suočit će se dva kandidata Arben Vitia (LVV) i Perparim Rama (LDK). Priština je ključno uporište LVV.
U Prizrenu kao drevnoj prijestolnici suočit će se dosadašnji gradonačelnik Mytaher Haskuka (LVV) i Shaqir Totaj (PDK).
U Gnjilanu će se suočiti bivši gradonačelnik Lutfi Haziri iz (LDK) i Alban Hyseni (LVV).
U Đakovici će se suočiti Ardian Gjini (AAK) i Mimoza Kusari Lila (LVV)
Analitičari smatraju, da je potrebno povećati izlaznost u drugom krugu lokalnih izbora, a time povećati i zainteresiranost građana za učešće u političkom procesu i njegovu legitimnost. Međutim, ključno za budućnost Kosova je okončanje dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine potpisivanjem pravno obavezujućeg sveobuhvatnog sporazuma.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, 12.novembar 2021
(IFIMES)
