Nakon problema s reklamnom Ledo škrinjom koja se našla u dnevnom boravku novog osječkog stana Ivana Vrdoljaka, ministar gospodarstva, čini se, mogao bi imati problema i s novim stanom.
U svojoj imovinskoj kartici ministar Vrdoljak napisao je da on i supruga posjeduju stan veličine 98,47 metara četvornih, čija je tržišna vrijednost 900.000 kuna. U kartici također stoji da je stan kupljen ušteđevinom i kreditom od 80.400 eura. Međutim, ministrov penthouse u Ulici Andrije Hebranga površinom premašuje veličinu prikazanu u njihovoj imovinskoj kartici. U površinu stana na vrhu nedavno izgrađene peterokatnice ministar Vrdoljak ubrojio je samo hodnik, ostavu, kuhinju, dvije kupaonice, degažman, garderobu, dnevni boravak, te dječju i spavaću sobu. Stan ministra Vrdoljaka, međutim, ima i dvije terase – jednu od 9,77 i drugu veličine 12,39 metara četvornih. Stan raspolaže i spremištem od 4,57 metara četvornih. Ministar gospodarstva u svojoj imovinskoj kartici nije prikazao ni vlasništvo parkirnog mjesta u podrumskom dijelu iste zgrade, veličine 10,35 metara četvornih, ali ni garažu, također u suterenu, veličine 11,38 metara četvornih. Za razliku od stana i parkirnog mjesta, koji su opterećeni hipotekom, garaža u podrumu nema tereta. Kad se sve zbroji, svoju nekretninu u imovinskoj kartici ministar Vrdoljak smanjio je za 26,73 metara stambenog i za 21,91 četvorna metra parkirnog prostora.
Kuća u Aljmašu
Ako je metar četvorni zatvorenog stambenog prostora plaćen nešto više od 9100 kuna i ako se terase i garaže prodaju za upola te vrijednosti, ispada da je ministrov stan u imovinskoj kartici prikazan jeftinije za oko 200.000 kuna. Jutarnji list zamolio je ministra Vrdoljaka za pojašnjenje otkud razlika u kvadraturi stana iskazanog u imovinskoj kartici u odnosu na onu iz Zemljišnoknjižnog odjela, te zašto u imovinskoj kartici nije navedeno i vlasništvo nad parkirnim mjestom i garažom. Odgovor nismo dobili. U imovinskoj kartici ministra Vrdoljaka spominje se još jedna nekretnina. To je kuća s okućnicom veličine 100 metara četvornih u Aljmašu, kraj Osijeka, u vlasništvu njegove supruge Ivane Podgajac Vrdoljak. Ministar Vrdoljak među prijateljima slovi kao fanatični ljubitelj sladoleda. Njegova supruga prošlog se tjedna na svom Facebook profilu pohvalila kako je za godišnjicu braka mužu za poklon kupila reklamnu Ledo škrinju i napunila je sladoledom.
Unosne tvrtke
Sliku Ledo škrinje smještene u dnevnom boravku Vrdoljakovih ministrova je supruga također objavila, pa su počela nagađanja kako je bilo moguće kupiti reklamnu škrinju. Glasnogovornik Ministarstva gospodarstva promptno je objasnio slučaj: “Ministrova supruga kupila je spomenuti frižider putem oglasnika i koštao je 500 kuna. Nabavljen je za vikendicu”. Ivana Podgajac Vrdoljak, ministrova supruga koja je do udaje radila kao nastavnica u osnovnoj školi, vlasnica je tvrtke Visan. Ta je tvrtka registrirana za široki spektar djelatnosti, među ostalim i za proizvodnju, dobavu i prodaju plina, proizvodnju opreme za distribuciju električne energije, te organiziranje tržišta električnom energijom. Tvrtka je upisana u Sudski registar točno mjesec dana prije nego što će Ivan Vrdoljak 16. studenoga 2012. biti izabran za ministra. Ivan Vrdoljak bio je suvlasnik tvrtke ATO Inženjering u dijelu od 16,67 posto. Sada je suvlasnica te tvrtke njegova bivša supruga, Tatjana. Tvrtka ATO Inženjering, koja radi velike poslove s HEP-om, prema izvještaju Fin-e iz prošle godina ostvarila je dobit od 8,815.756 kuna.
Za netočne podatke može biti kažnjen
Zakon o sprječavanju sukoba interesa nalaže da su državni dužnosnici u svojoj imovinskoj kartici “dužni istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o imovini, izvorima sredstava i načinu njezina stjecanja”. Provjeru podataka imovinskog stanja dužnosnika obavlja Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Ono to čini na način da usporedi podatke koje je u svojoj imovinskoj kartici prijavio dužnosnik s podacima koje dostavljaju Porezna uprava. Utvrdi li se nesklad, odnosno nerazmjer između prijavljene imovine i stanja koji proizlazi iz podataka Porezne, povjerenstvo od dužnosnika traži pisano očitovanje u u roku od 15 dana. Ako se dužnosnik ogluši, povjerenstvo će pokrenuti postupak. Utvrdi li Povjerenstvo nepravilnosti, dužnosnika može kazniti opomenom, obustavom isplate dijela mjesečne plaće (od dvije do 40 tisuća kuna) i objavljivanjem odluke u novinama. (Slobodna Dalmacija)
