Dunja Gusić i Silvana Čeko Jurišić, predstavnice lokalne grupe Možemo! Zadar i saborski zastupnici Marin Živković i Draženka Polović danas su na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj kod Benkovca upozorili na nezapočetu sanaciju odlagališta u Benkovcu na kojem je, prema nalazu USKOK-a, iskrcano 6,5 tisuća tona mikroplastike i miješanog otpada, uz prisutnost teških metala. Lokacija u Benkovcu povezana je s istim kriminalnim aktivnostima tvrtki para Šincek u okviru kojih je organizirano ilegalno odlaganje otpada u Gospiću i na drugim lokacijama u Hrvatskoj
“Nalazimo se na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj u kojemu je iskrcano 6,5 tisuća tona mikroplastike i različitog miješanog otpada koji je iskrcan u zadnjih nekoliko godina. Ali evo, i dan danas, 2026., mi se ovdje nalazimo i sanacija još nije krenula. Teški metali, kao što je antimon, već su prodrli izvan samog odlagališta otpada i prodrli su u tlo van samog otpada. Nalazimo se u neposrednoj blizini centra grada, a to nas posebno zabrinjava”, rekla je Dunja Gusić, koordinatorica lokalne grupe Možemo! Zadar.
Iako su Županija i Grad najavili početak sanacije u rujnu, do danas nema vidljivih aktivnosti niti informacija o dinamici radova, rekla je Gusić.
Ocijenila je da u Benkovcu, kao i u drugim manjim sredinama, o otpadu vlada šutnja i strah, dok gradska vlast ističe da nije znala za odlaganje otpada: “Dok gledamo kako se gradska vlast hvali činjenicom da nije ništa znala, umjesto da se tim činjenicama srami, u nas građane ulijeva dodatni strah. Ako gradska vlast i lokalno komunalno poduzeće nemaju podatke da se ovdje iskrcalo 6,5 tisuća tona otpada, pitamo se tko bi trebao znati”, rekla je Gusić.
“Gospić, Benkovac i Varaždin – to je ista priča. Ista mafija, isti otpad i ista situacija u kojoj građani stoje i čekaju kada će se stvari pokrenuti. Pričati da je sanacija u tijeku zaista nije dovoljno. Stvari se moraju pokrenuti”, poručila je.
Silvana Čeko Jurišić, koordinatorica Možemo! za Zadar, upozorila je i na ekološku krizu na području bivše Tvornice glinice u Obrovcu, gdje se još od devedesetih godina nalaze crveni mulj, lužina i mazut.
“Već tridesetak godina ništa se ne događa vezano za sanaciju tog crvenog mulja, lužine i mazuta. Još 1997. to je područje označeno kao crna točka u Republici Hrvatskoj, a sanacija je zaustavljena 2010. godine”, rekla je Čeko Jurišić. Istaknula je da ni danas ne postoji konkretan plan ni rok završetka sanacije, unatoč najavama iz 2024. godine.
Saborski zastupnik Marin Živković ocijenio je da Hrvatska postaje smetlište Europe jer uvozimo otpad za koji nema kapaciteta za zbrinjavanje: “Kada govorimo o tome da se ovdje, u Gospiću, Varaždinu i drugim lokacijama ilegalno odlaže otpad, to nije stvar pojedinačnih osoba ili kriminalaca. To je stvar sustava, jer je način gospodarenja otpadom u Hrvatskoj izgrađen tako da se otpadna mafija može dobro obogatiti”, rekao je Živković.
Najavio je da Možemo nastavlja prikupljati prijave građana o ilegalnim odlagalištima diljem zemlje te je pozvao građane da se javljaju: “Već su nam se javili građani s Ugljana, Iža, Biograda na moru i iz područja Karina. Očekujemo prijave i s drugih lokacija. Pozivam sve građane da nam se jave putem maila otpad@mozemo.hr i da vidimo što se stvarno događa”, rekao je Živković.
Ocijenio je da su zakazale državne institucije, od ministarstava do inspektorata: “Zakazale su sve instance na koje smo se kao građani htjeli pouzdati da će zaštititi naše zdravlje i sigurnost od otpada”, poručio je Živković.
Kao ključnu mjeru naveo je potpunu kontrolu uvoza otpada i zabranu uvoza otpada za koji Hrvatska nema kapaciteta zbrinjavanja. “Ako u Hrvatsku uđe otpad, mora se pratiti do zadnjeg metra. Točno se mora znati gdje završava svaka tona otpada. Ali još važnije, u Hrvatsku ne smije ući otpad za koji nemamo kapacitete da ga zbrinemo”, rekao je Živković.
