Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović raspisala je prijevremene izbore za 11. rujna 2016. godine. Sporazum o zajedničkom izlasku na prijevremene parlamentarne izbore Narodne koalicije potpisan je u Zaboku između SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a.
U velikom intervjuu za Jutarnji list, Zoran Milanović istaknuo je da je Vlada Tihomira Oreškovića razmontirana, a Sabor raspušten isključivo akcijom SDP-a. Tvrdi Milanović da je “u ovih šest mjeseci, u ovom sramotnom parlamentu SDP je bio jedina aktivna, a kada je to trebalo i agresivna stranka, ali nikada rušilačka”. Sve što se dogodilo na samome kraju, pad Vlade i samoraspuštanje Sabora, izravna posljedica djelovanja i promišljanja SDP-a, tvrdi Milanović. Tihomir Orešković za medije istaknuo je da je donio odluku da na ove izbore neće ići, tvrdi da klijentalizam i kadroviranje blokiraju sve razvojno i pozitivno u Hrvatskoj. Andrej Plenković kao jedini kandidat za predsjednika HDZ-a u nedjelju planira postati predsjednik te stranke, po načelu jedan član , jedan glas. Božo Petrov iz Mosta ističe da ima ambicije postati hrvatski premijer, navodeći kako bi mogao biti bolji premijer i od Milanovića i od Karamarka. Most će kao politička platforma iznjedriti najbolje i najsposobnije, tvrdi Petrov. Novi lider HSS-a , Krešo Beljak ističe da je HDZ radio sve da HSS nestane, iz tog razloga je za partnera uzeo SDP. Osobno ništa nema protiv Milana Bandića, apsolutno mu je prihvatljiv za suradnju u novoj vlasti, tvrdi Beljak. Ivan Vrdoljak kao predsjednik HNS-a tvrdi da u koaliciji imaju umjerenu ljevicu SDP, liberalnicentar HNS i umjerenu desnicu HSS i to je u pravom smislu Narodna koalicija. Nakon što je HSS napustio partnerstvo Domoljube koalicije i prešao u Narodnu koaliciju može se očekivati da će HDZ na izbore izići samostalno. Institut Ivo Pilar napravio je istraživanje o stanju nacije, nazvan Pilarov barometar hrvatskog društva. Današnju situaciju u Hrvatskoj u istraživanju Instituta Ivo Pilar , građani ocjenjuju kao vrlo lošom u postotku od 77%. Naredni period od tri godine građani očekuju istu-lošiju, pogoršanu situaciju. Najveći broj građana, četvrtina, po istraživanju sebe svrstava u centar . Desni i lijevi radikali su u Hrvatskoj manjina, po istraživanju. Broj radikala lijevih je 3,5% a desnih 2,9 %. Zanimljiv podatak iz istraživanja je da od proteklih birača 16,7% ne bi izišlo na predstojeće izvanredne parlamentarne izbore. Hrvatska je pri dnu europskih zemalja kada je riječ o povjerenju građana u institucije najveće povjerenje građani imaju u Hrvatsku vojsku, školstvo, zdravstvo, crkvu, predsjednicu… I te institucije u koje građani vjeruju povjerenje nije jako visoko. Barometar je pokazao i da se mjenjaju stavovi građana pod utjecajem društveno-plitičkih okolnosti. Opomena koju je Hrvatska dobila od Europske komisije zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure svakako bi mogla utjecati na izborni rezultat novonastale Narodne koalicije. Radi se o pedeset tisuća kredita, fizičkih i pravnih osoba. Populistička politika Zorana Milanovića (Kukuriku koalicije) i njegova Plana 21, za posljedicu ima da će porezni obveznici snositi troškove konverzije kao odštete prema bankama. Bruxelles smatra kako je izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama Hrvatska prekršila europske ugovore. Kampanja za predstojeće parlamentarne izbore biti će kratka, kakva će sve biti društveno političke okolnosti , temeljem kojih birači biraju ili ne biraju, narednih šezdeset dana ostaje da vidiimo, tko je lijevo, tko desno a tko u centru.
