Jedna od najvažnijih stvari kod kupovine rabljenog automobila jest saznati je li vozilo ikada bilo u nesreći. Jednom kada se karoserija automobila ošteti, slabi i njegova čvrstoća, zbog čega su sve daljnje nesreće mnogo opasnije i štetnije za automobil, ali i za putnike. Rijetki su slučajevi u kojima vozači ulože novac u odgovarajuće popravke karoserije nakon nesreće. Često su ti popravci jeftini i nekvalitetni, samo kako bi se automobil prodao
Vjerojatnost kupnje automobila koji je sudjelovao u nesreći ovisi o njegovoj marki i modelu. Dok mnogi vozači traže moderna i pouzdana vozila, oni manje iskusni često se fokusiraju na snagu, sportski izgled i opći izgled automobila, a ne na aktivne i pasivne sigurnosne značajke.
Metodologija istraživanja
Izvor podataka: Istraživanje se temelji na izvješćima o povijesti automobila koja su zatražili korisnici putem platforme carVertical. Platforma pruža podatke o povijesti vozila koristeći broj šasije (VIN), koji otkriva informacije o svakoj nesreći u kojoj je vozilo sudjelovalo, bilo kakva oštećenja, koliko su iznosili popravci, i još mnogo toga.
Razdoblje proučavanja: od lipnja 2020. do lipnja 2021.
Uzorak podataka: Analizirano je gotovo milijun izvješća o povijesti automobila.
Uključene države: Poljska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Bugarska, Hrvatska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Rusija, Bjelorusija, Francuska, Litva, Ukrajina, Latvija, Italija, Njemačka.
TOP 5 najoštećenijih automobila
Tablica u nastavku prikazuje pet marki automobila u Europi za koje je najveća vjerojatnost da će biti oštećene, prema izvješćima carVerticala. Imajte na umu najčešće oštećene modele; svi automobili imaju različite karakteristike i popularni su kod različitih tipova vozača.
Kao što je istraživanje pokazalo, Lexus je na prvom mjestu. Automobili ove marke su pouzdani, ali snažni, pa vozači često precijene svoje vozačke vještine, što može završiti katastrofom. Isto vrijedi i za Jaguar i BMW automobile. Na primjer, sportski BMW serije 3 i Jaguar XF relativno su jeftini automobili u svojoj kategoriji, ali su za neke previše okretni.
Subaru je na drugom mjestu, pokazujući da nas čak ni sustav pogona na sva četiri kotača ne može uvijek zaštititi u nezgodnim situacijama. Oni koji kupuju Subaru obično voze van grada. Njihovi sofisticirani sustavi pogona na sva četiri kotača (AWD) mogu se nositi s gotovo bilo kojim zadatkom, ali kada iznenada dođe do leda ili blata na šumskim ili lokalnim cestama, čak i pri sigurnim brzinama, ne možete se uvijek zaustaviti dovoljno brzo.
A tu je i Dacia – jedna od najjeftinijih marki automobila u svijetu. Oni proizvode minimalističke automobile za one kojima je najvažnija cijena. Zbog njihove pristupačnosti, automobili Dacia često se koriste kao radni konji, a nesreće se mogu dogoditi zbog nedostatka brige.
TOP 5 najmanje oštećenih automobila
Tablica u nastavku pokazuje pet marki automobila u Europi za koje je najmanja vjerojatnost da će biti oštećene, prema izvješćima carVerticala. Iznenađujuće je da su čak i ovdje postotci relativno visoki; nema marki automobila s manjim postotkom jer, čak i ako je samo jedan krivac nesreće, često je u nju uključeno više vozila.
Ovi rezultati pokazuju da poželjnost marke i karakteristike automobila utječu na vjerojatnost nesreće. Na primjer, Fiat proizvodi samo kompaktna vozila. Marke Citroen i Peugeot nude uglavnom pristupačne automobile s motorima uglavnom od 100 do 150 KS-a. Takve karakteristike rijetko zadovoljavaju potrebe onih koji vole ubrzati i voziti iznad ograničenja brzine.
10 zemalja s najvećim postotkom oštećenih automobila
Tijekom istraživanja, carVertical je analizirao izvješća povijesti automobila iz različitih europskih zemalja. Rezultati u tablici u nastavku pokazuju koje države imaju najveći postotak oštećenih automobila.
Te razlike vjerojatno su rezultat različitih navika vozača i razine razvijenosti različitih zemalja. Oni koji žive u zemljama s većim bruto domaćim proizvodom (BDP) u prosjeku si mogu priuštiti novija vozila. Kada je riječ o dijelovima Europe u kojima su plaće niže, vjerojatnije je da će se uvoziti jeftiniji, i ponekad oštećeni, automobili iz inozemstva.
Navike i potrebe vozača također utječu na ovu statistiku. Međutim, prethodna istraživanja na ovom području bila su ograničena. To je zato što neka tržišta nemaju online podatke, odnosno osiguravajuće kuće imaju vrlo malo digitalnih informacija o oštećenjima automobila i karakteristikama putnika.
Zaključak
Prometne nesreće danas postaju sve veći problem. Pisanje poruka, pozivi, hrana, piće – vozači obavljaju sve veći broj radnji koje, prije ili kasnije, dovode do prometnih nesreća. Štoviše, motori postaju sve snažniji, a ljudi se približavaju svojoj granici mogućnosti obavljanja više stvari istovremeno.
Pravilno popravljanje automobila nakon nesreće često je skupo, i ne može si ga svatko priuštiti. Potrebno je vratiti originalnu čvrstoću karoserije, zamijeniti zračne jastuke, itd. Mnogi vozači pronalaze jeftinije, manje sigurne alternative. Zato danas na cestama vidimo sve veći broj nesigurnih rabljenih automobila.
