Petar Marević (27) iz Ploča doktorirao nuklearnu fiziku u Francuskoj!

Petar Marević, 27-ogodišnjak iz Ploča, doktorirao je zahtjevnu nuklearnu fiziku na Sveučilištu Paris-Sud u Francuskoj

Svoj put, piše Slobodna Dalmacija, prema ovom impresivnom uspjehu Petar je počeo upravo u pločanskim obrazovnim ustanovama, prvotno Osnovnoj školi “Vladimir Nazor”, pa onda u srednjoj školi “fra Andrije Kačića Miošića”, gdje je 2010. godine završio Opću gimnaziju. Akademski put je nastavio na istraživačkom studiju fizike na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine diplomirao.

– Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja bio sam zainteresiran i za prirodne i za društvene predmete, a u nekima sam se i natjecao. U osmome razredu sam na državnom natjecanju iz fizike postigao dobar rezultat i to me motiviralo da nastavim dalje s fizikom i tijekom srednje škole. Imao sam dojam da su tu kriteriji uspjeha objektivni i jasni, što mi se svidjelo – govori o svojim počecima bavljenja fizikom mladi Pločanin, koji, govoreći o svome razvoju, posebno ističe ulogu njegova profesora fizike i razrednika Martina Lukanovića, koji je uložio značajan trud kako bi mu, usprkos činjenici da program fizike u općoj gimnaziji nije puno opširan, pomogao konkurirati učenicima iz najboljih matematičkih gimnazija, te odličnog nastavnika fizike i mentora Stjepana Rezića još iz osnovne škole.

Na PMF-u u Zagrebu moguće je studirati istraživački smjer fizike, nastavnički smjer fizike, kao i nastavnički smjer fizike u kombinaciji s drugim područjima poput informatike, kemije i tehnike.

– Studij istraživačke fizike jest integrirani preddiplomski i diplomski studij, što znači da se studira po principu 5+0 godina. Uđeš kao srednjoškolac, izađeš kao magistar fizike. Danas ne postoji odvojeni studij teorijske i eksperimentalne fizike, no odabirom izbornih predmeta i teme diplomskoga rada studenti se mogu sami usmjeriti. Smatram da je studij vrlo kvalitetan, a među nastavnim osobljem ima zbilja vrhunskih znanstvenika. Studenti koji uspiju diplomirati obično iziđu vrlo dobro pripremljeni za početak karijere u znanosti ili u privatnom sektoru. Nije lako, ali se isplati – govori o konceptu studija fizike na zagrebačkome Sveučilištu Petar, koji je većinu ljeta između četvrte i pete godine fakulteta proveo na ljetnoj školi njemačkog GSI instituta u blizini Darmstadta.

Petar je na četvrtoj godini odlučio vidjeti kako znanstveno istraživanje izgleda iz prve ruke. Javio se grupi za teorijsku nuklearnu fiziku, koja ga je onda uključila u jedan od njihovih projekata. Rezultati su bili dobri i objavljeni su u relevantnom američkom časopisu, a na temelju toga rada dobio je i priznanje Fakultetskog vijeća.

– S grupom sam usko povezan i danas, a na njihovu sam preporuku dobio i priliku raditi doktorat u Francuskoj. Moj je doktorat bio gotovo isključivo istraživački orijentiran, a na proučavanju svoje teme radio sam tri godine na Institutu za nuklearnu fiziku u Orsayju pri Sveučilištu Paris-Sud. Ja sam teoretičar pa je taj rad, ugrubo, uključivao mnogo jednadžbi na papiru i potom mnogo računalnog programiranja. Tijekom doktorata imao sam priliku izložiti svoje rezultate na brojnim konferencijama, u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, SAD-u. Ti su rezultati dio doktorske disertacije koju sam napisao i obranio pred sedmeročlanim međunarodnim povjerenstvom – govori novopečeni doktor iz Ploča, a na pitanje da malo stručnije objasni o čemu se radi u doktoratu, odgovara:

– Atomske jezgre iznimno su maleni i gusti objekti, sastavljeni od protona i neutrona. U jednostavnoj se slici one zapravo mogu zamisliti kao vrlo sitne i homogene kapljice tekućine. Međutim, u nekim slučajevima ova slika više ne vrijedi jer dolazi do stvaranja nakupina, takozvanih “grozdova”, sastavljenih od dva protona i dva neutrona. Stvaranje grozdova u jezgrama još nije do kraja istraženo, a važno je iz više razloga. Primjerice, ovaj je fenomen odgovoran za formiranje različitih egzotičnih struktura, poput jezgara oblika kruške ili izduženog lanca. Osim toga, upravo jedna grozdasta struktura omogućila je stvaranje velikih količina ugljika u zvijezdama, što onda ima bitne posljedice za nastanak organskog života na Zemlji. U okviru moga doktorata razvijen je jedan teorijski model koji je potom primijenjen baš u istraživanju stvaranja grozdova u atomskim jezgrama.

Što se tiče budućnosti, Petar će nakon Nove godine započeti dvogodišnje poslijedoktorsko usavršavanje na američkom nacionalnom laboratoriju u Kaliforniji, u blizini San Francisca, gdje će raditi na proučavanju procesa fisije koji je, primjerice, važan pri proizvodnji nuklearne energije. Zasad planira ostati na akademiji.