Picula i Ressler suizvjestitelji Europskog parlamenta za Plan rasta za Zapadni Balkan

Na današnjoj zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračune Europskog parlamenta zastupnik Tonino Picula (SD/SDP) i zastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ), kao suizvjestitelji Parlamenta za novi prijedlog Komisije o Planu rasta za Zapadni Balkan, sudjelovali su u razmjeni mišljenja povodom predstavljanja reformskog paketa predviđene vrijednosti od 6 milijardi eura

Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jest donošenje konkretnih koristi prije punog članstva putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socioekonomske konvergencije. Cilj je omogućiti državama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.

„Proširenje EU, kao i svi prijedlozi koji će tom procesu doprinijeti, uvijek su bili jedan od prioriteta Europskog parlamenta. Vjerujem da ćemo ovaj zakonodavni proces uspješno voditi ka usvajanju uz veliku podršku kolega. Podržavamo dodatna sredstva za zemlje zapadnog Balkana kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava trebaju biti jedan od glavnih uvjeta za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih financijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba biti usklađen s postojećim IPA III financijskim instrumentom.“ izjavio je Picula.

Integracija s jedinstvenim europskim tržištem glavni je pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem.

„Inovativni investicijsko-reformski paket s predviđenih šest milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova ima potencijal biti presudna prevaga u približavanju šest država Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Temeljna razlika u odnosu na trenutne potpore je u tome da bi isplate bile usko vezane uz provedu dogovorenih reformi. Kao što je još jednom naglašeno i posjetom predsjednice Europske komisije s premijerom Plenkovićem i Rutteom Bosni i Hercegovini, riječ je o području od strateškog značaja za Europsku uniju koje treba konkretnu podršku i poticaj razvoju.” istaknuo je Ressler.

Europski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira. Usporedno s planiranim zakonodavnim procesom usvajanja ovog Prijedloga u Europskom parlamentu i Vijeću, šest partnerskih zemalja – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija – pozvane su da podnesu svoje pojedinačne planove reformi sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti.