Plenković: Očekivao sam Ramljakovu ostavku

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je da se vode konzultacije o izboru novog izvanrednog povjerenika u Agrokoru te da će Vlada u vrlo kratkom roku predložiti Trgovačkom sudu novog izvanrednog povjerenika i njegova zamjenika

Ostavku izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka nazvao je očekivanom, s obzirom na specifičnu okolnost problema koji je nastao.

Naglasio je da je poruka o normalnom funkcioniranju kompanije, nastavku izvanredne uprave, kontinuiranim razgovorima s predstavnicima vjerovničkog vijeća i s kreditorima ne samo retorička, nego je operativno napravljena.

“Vodimo konzultacije o prijedlozima novih članova izvanredne uprave i Vlada će sukladno svojoj odgovornosti u vrlo brzom roku, rekao bih početkom idućega tjedna kada se sve potrebne konzultacije završe, i predložiti Trgovačkom sudu imenovanje nove izvanredne uprave. Izgledno je da ćemo ovoga puta imati više od jednog predstavnika, tj. sigurno i zamjenika izvanrednog povjerenika”, istaknuo je Plenković.

Ponovio je da je Vladin angažman prošle godine bio ključan i presudan za gospodarsku i financijsku stabilnost zemlje te ustvrdio da je potez koji je napravljen, što se potvrdilo kroz godinu dana, bio ispravan. Naglasio je da je Zakon o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja dobio mnoge pohvale i priznanja, između ostalih i od međunarodnih organizacija i institucija.

“Hrvatska nije doživjela gospodarski tsunami, a mogla je. I zato svi oni koji kontinuirano zazivaju političku destabilizaciju moraju biti svjesni da time doslovno drmaju stabilnost i hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava”, poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je kako bez stabilne političke situacije u zemlji i normalnog funkcioniranja i Vlade i Hrvatskoga sabora nema potrebnoga mira za dovršetak ovog procesa koji je u svojoj biti gospodarske i financijske naravi, a čiji je jedini cilj održavanje radnih mjesta i normalnog funkcioniranja tih kompanija, dobavljača, OPG-ova i svih drugih koji su vezani uz Agrokor u Hrvatskoj i u susjedstvu.

„I zato nikakve nagle, abruptne odluke, koje mogu pokazati dinamičnost u odlučivanju, a s druge strane prouzročiti veću krizu, u ovako kompleksnim, pravnim, ekonomskim i financijskim situacijama nisu primjerene”, kazao je Plenković i dodao kako to javnost mora razumjeti.

Rekao je da se dogodila pogreška te da je Vlada našla rješenje da tu pogrešku otkloni, a nastavak restrukturiranja kompanije i postizanje nagodbe ostaje temeljni cilj Vlade.

“I zato je važno da svi politički akteri u zemlji toga budu svjesni i tu će se vidjeti njihova zrelost i odgovornost u cijelom ovom procesu”, kazao je Plenković.

Što se tiče same situacije u Agrokoru, predsjednik Vlade pojasnio je da se radi o jednom od tranzicijskih problema koji je baš u ovo vrijeme došao na dnevni red Vlade.

„Mi smo tu da ih rješavamo, a rješavamo ih na najbolji mogući način i na način da izbjegnemo bilo kakve posljedice i za hrvatske ljude i za radnike i za našu gospodarsku stabilnost“, ustvrdio je.

Dodao je da je Zakon o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja pridonio najboljoj turističkoj sezoni u povijesti Hrvatske.

„Jako je važno, u ovim trenucima kada se stvara puno pritisaka, smiriti loptu, nastaviti raditi s ciljem i metodom koju smo usvojili, ustrajati u tome neovisno o pritiscima i inicijativama koje će se pokretati. Imamo dovoljno snage i uvjerenosti da ono što radimo radimo ispravno. Što je pogrešno, to ćemo rješavati, ali ništa u ovome procesu nije bilo toliko pogrešno da bi ugrozilo njegov cilj“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

S obzirom da je na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade veliki broj točaka iz područja pravosuđa, odnosno šest zakonskih prijedloga, predsjednik Vlade kazao je kako se radi o jednoj mini reformi. Pojasnio je da se mijenja niz zakona, i to Zakon o sudovima, Zakon o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o državnom odvjetništvu, zatim Zakon o državnoodvjetničkom vijeću, te Zakon o područjima i sjedištima sudova i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Tim paketom zakonskih izmjena broj pravosudnih tijela bit će smanjen sa 116 na 108, pri čemu će se prekršajni sudovi spajati s općinskim sudovima, ali će zbog bolje dostupnosti građanima broj općinskih sudova biti povećan.

S obzirom da je zbog načina mogućnosti plaćanja prekršajnih kazni u zadnjih nekoliko godina smanjeno opterećenje prekršajnih sudova, predsjednik Vlade napomenuo je da će jedan od glavnih elemenata reforme biti spajanje prekršajnih sudova s općinskim sudovima, osim u Zagrebu zbog veličine grada.

Predsjednik Vlade istaknuo je da će izmjenama postojećih zakona iz područja hrvatskog pravosuđa unaprijediti metodologiju izbora predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika. Postojećim propisima, dodao je, ta procedura nije posebno precizno regulirana.

Zaključio je da je tih šest zakona dobar iskorak za jačanje odgovornosti, objektivnosti, neovisnosti i nepristranosti hrvatskoga pravosuđa.

U kontekstu pravosuđa naveo je kako je broj predmeta koji su neriješeni dulji niz godina smanjen – tako je 2015. taj broj bio 559 tisuća, a na kraju 2017. 462 tisuće.

Što se tiče ostalih tema, Plenković je kazao da je ovoga tjedna Vijeće za demografsku revitalizaciju na svojoj sjednici razmotrilo niz kvalitetnih mjera.

„Dogovoreno je da ćemo riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja“, istaknuo je.

Dodao je da je jučer raspisan natječaj za sufinanciranje izgradnje odnosno prenamjene dječjih vrtića u iznosu od 67 milijuna kuna. Najavio je da će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 8. ožujka u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku raspisati natječaj u vrijednosti od 300 milijuna kuna za odgajatelje i prateće osoblje kako bi se omogućilo produljenje rada dječjih vrtića u većem broju gradova.

Posebno su, kazao je, raspravljali o prometnoj politici, koja također mora biti u funkciji demografske politike, osobito u ruralnim krajevima gdje je važno na adekvatan način iskoristiti željezničku i drugu prometnu infrastrukturu.

Kada je riječ o međunarodnim aktivnostima, izdvojio je sastanak s  glavnim direktorom Međunarodnoga odbora Crvenog križa s kojim je razgovarao o problemu nestalih osoba za vrijeme agresije na Hrvatsku tijekom devedesetih godina. Kazao je da je Hrvatska izrazito angažirana na toj temi.

Predsjednik Vlade danas putuje u Bruxelles, gdje će se popodne susresti s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Razgovarat će o doprinosu Hrvatske NATO-u, od povećanja proračunskih sredstava za obrambenu politiku do angažmana u NATO-ovim operacijama, zatim o situaciji na jugoistoku Europe te suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, prvenstveno s Europskom unijom.

Sutra će sudjelovati na neformalnom sastanku Europskoga vijeća koje će raspravljati o dvije ključne teme – institucionalnim pitanjima i pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru, o čemu je predsjednik Vlade prošloga tjedna razgovarao s kolegijem povjerenika Europske komisije i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Govoreći o proračunu EU, Plenković je naglasio da su za Hrvatsku jako bitne i kohezijska i poljoprivredna politika, ali isto tako očekuje dodanu vrijednost od redistribucijske snage europskoga proračuna za brojne druge politike, kao što je zapošljavanje, mladi, znanost, istraživanje, obrazovanje i kultura.