Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u Varaždinu je izjavio kako je svako porezno rasterećenje dobrodošlo. “Trebamo sačekati prijedlog koji će se odnositi na gospodarski dio i koji utječe na gospodarstvo.
I tada, nakon ozbiljne analize i procjene učinaka, donijeti konačnu odluku i prezentirati je građanima”, dodao je. Podržao je i mogućnost davanja državljanstva stranim investitorima. Na pitanje hoće li se mogući gubitak u proračunu zbog izmjena poreza eventualno nadoknaditi porezom na nekretnine, ministar je odgovorio da je o tome već sve rečeno i da je poznato kada je uvođenje tog poreza moguće, javlja HRT. I predsjednik Ivo Josipović, iako ne zna detalje i smatra da je to možda još rano komentirati, jednako misli. “Ako gledamo globalno, sustav u kojemu bi se rasteretile plaće je za mene dobrodošao i prihvatljiv, ali naravno, konačnu ocjenu ću moći reći kad vidim zakon na papiru”, kazao je Josipović. Premijer Zoran Milanović jučer je izjavio da imamo najvišu poreznu stopu, od 40 posto, koju primjenjujemo na ljude koji doista nisu bogati. A predsjednik oporbenog HDZ-a Tomislav Karamarko odgovorio je da se Vlada bavi parcijalnim rješenjima i da se bez cjelovitog gospodarskog programa ništa neće dogoditi. “Ovo je njihov jedan od ‘n’-tih pokušaja, koji neće uspjeti. Dakle, negdje uzmu da bi negdje dali, a proračunska rupa ostaje ogromna”, kazao je Karamarko. Srednji sloj u svemu će biti najsretniji. Lokalni čelnici žale što će gradovi i županije izgubiti dio novca, a konačni prijedlog zakona još se čeka. Lokalne i regionalne samouprave na godišnjoj razini uprihoduju oko 12 milijardi kuna od poreza na dohodak – 1,2 milijarde dobivaju županije, a ostalih 10,8 milijardi općine i gradovi. Prema gruboj računici poreznom će se reformom izgubiti od 2 do 2,5 milijarde kuna – procjenjuje prestavnik županija Tomislav Tolušić. Što znači da nema ulaganja u projekte za EU fondove, nema novih škola, vodovoda, kanalizacija, kazao je Tolušić koji je, ako najavljena miniporezna reforma zaživi, najavio ustavnu tužbu. Prema riječima gradonačelnika Splita Ive Baldasara procjena je da će grad Split izgubiti 50-60 milijuna kuna. “Naravno da ćemo raditi drukčiji proračun. Zasad nećemo povećavati prirez. Ako povećamo prirez, anulirali smo efekt. Tako da taj dio ćemo ostaviti za zlatnu rezervu”, kazao je Baldasar. Zagreb na godinu od prireza prikupi oko 750 milijuna kuna. Reformom gubi oko 600 milijuna. Gradonačelnik Milan Bandić ne namjerava povisiti stopu prireza te tvrdi da će Zagrebu ostati dovoljno za ulaganja u infrastrukturu. “Ni od jednog projekta nećemo odustati. Nama su bili oduzeli i 900 milijuna pa smo preživjeli. Preživjet ćemo i ovo”, rekao je Bandić. Optimisti su i u Rijeci, gdje je stopa prireza 12 posto. “Ja se nadam da neću izgubiti ništa. Logično bi bilo da Vlada – ako provede porezne reforme osigura dodatne prihode za lokalnu samoupravu. To se može učiniti preraspodjelom udjela poreza na dohodak ili iz nekih drugih poreznih prihoda, koji pripadaju državnom proračunu”, izjavio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Član Predsjedništva Udruge gradova Dražen Barišić kazao je kako će neki gradovi morati ‘napraviti i svoju reorganizaciju što će utjecati na njihovo postojanje. (dalmacijanews.com)
