Rusija je navodno upozorila američkog ministra obrane Jima Mattisa da bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju rata u Europi, zbog čega je Mattis počeo gledati na Moskvu kao na veliku prijetnju za opstanak SAD-a
Tijekom početnih mjeseci Trumpove administracije, Rusija je navodno upozorila američkog ministra obrane Jima Mattisa da bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju rata u Europi, zbog čega je Mattis počeo gledati na Moskvu kao na veliku prijetnja za opstanak SAD-a, prema knjizi “Strah Boba Woodwarda, prenosi Business Insider.
Nije jasno u kojem kontekstu je to upozorenje izrečeno, ali obje su se države izjasnile pod kojim će okolnostima koristiti nuklearno naoružanje. Prema nedavno objavljeno knjizi “Strah” Boba Woodwarda o previranjima u Bijeloj kući, upozorenje Moskve Mattisu je bilo vezano uz potencijalni sukob u baltičkim državama, a koje je upozorilo na rastuće rusko uplitanje.
Estonija, Latvija i Litva su bile dio Sovjetskog saveza te imaju duboko veze s Rusijom, koja je tamo tražila ponovnu uspostavu svog utjecaja nakon hladnog rata. Te države su se pokušale primaknuti Zapadu pa tako i članstvu u NATO-u.Prema Woodwordovim navodima rusko upozorenje je upućeno tijekom ili prije ljeta 2017. godine, kada se Trumpova administracija prepirala oko budućnosti iranskog nuklearnog sporazuma. Tada se predsjednik Donald Trump želio povući iz sporazuma, tvrdeći da je Iran prekršio uvjete, podsjeća Business Insider.
Ostali, uključujući bivšeg ministra vanjskih poslova Rexa Tillersona su se tome odupirali, navodeći nedostatak dokaza o bilo kakvom kršenju. Ipak, Trump je u listopadu 2017. godine odbio ponovno dati zeleno svijetlo sporazumu te se povukao iz njega u svibnju 2018. godine.
Mike Pompeo, tadašnji ravnatelj CIA-e, te Mattis se nisu protivili Tillersonu, ali su taktičnije odgovorili na predsjednikov stav. Prema Woodwardu Mattis, za koga su dugo smatrali da je sokol po pitanju Irana, se smekšao te je davao prednost drugim aktivnostima u odnosu na rat.
“Rusija je u povjerenju upozorila Mattisa da, ako bude bilo kakvog rata u baltičkim državama, se neće suzdržavati u upotebi taktičkog nuklearnog oružja protiv NATO-a. Mattis, uz suglasnost Dunforda, je počeo izjavljivati da je Rusija prijetnja za opstanak SAD-a,” kaže Woodward, misleći na generala Korpusa marinaca Josepha Dunforda, predsjedajućeg Zajedničkih načelnika stožera.
Woodward nije ponudio nikakav dodatan kontekst upozorenja, niti nije u potpunosti jasno zašto je taj detalj uvrstio na to mjesto u knjizi. Većina zemalja koje posjeduju nuklearno oružje imaju politiku koja dopušta njihovu prvu upotrebu u sukobu, naglašava Business Insider.
Baltičke države su upozorile na ono što one doživljavaju kao rastuću rusku aktivnost protiv njih, a postoje i dokazi da Moskva radi na vojnim objektima u tom području. Slike koje su objavljene ove godine upućuju na renovaciju u tijeku na nečemu što se čini kao aktivno skladište nuklearnog naoružanja u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltičkom moru, južno od Litve.
“Značajke baze upućuju na to da bi mogle potencijalno poslužiti ruskim zračnim ili mornaričkim snagama s dvostrukom namjenom,” kaže se u izvješću Federacije američkih znanstvenika.
“No također bi mogla biti zajednička baza koja bi potencijalno mogla služiti za servis nuklearnih bojnih glava za zračne snage, mornaricu, vojsku te snage zračne obrane i obalne straže na tom području.”
Taktičko nuklearno naoružanje ima tipično manje performanse i općenito se koriste za ograničenu upotrebu na bojištima. Strateško nuklearno naoružanje obično ima više performanse te se koristi za duži domet, ističe Business Insider.
Neki stručnjaci daju prednost terminu “nestrateško nuklearno naoružanje” jer upotreba nuklearnog naoružanja ima taktičke i strateške implikacije. Mattis je izjavio da ne postoji takvo nešto poput “taktičkog” nuklearnog naoružanja jer je “bilo koje nuklearno oružje upotrebljeno bilo kada strateška promjena u sukobu.”
Rusija i SAD imaju više od 90 posto svjetskih nuklearnih bojevih glava, iako je ruski arsenal neznatno veći. Dužnosnici Pentagona su izjavili da Rusija želi povećati taj arsenal, kršeći trenutačne sporazume o kontroli naoružanja, otkriva Business Insider.
Tijekom hladnog rata, Sovjetski savez je očekivao da zapadne države koriste nuklearno oružje te je imao planove o upotrebi nuklearnog oružja protiv meta NATO-a u slučaju rata, koristeći naprave većih performansi u gađanju meta poput gradova, odnosno one manjih performansi, “taktičke” nuklearne bombe, u gađanju zapovjednih mjesta NATO-a, vojnih objekata i skladišta oružja.
SAD je imao sličan plan. Veličina sadašnjih ruskih zaliha nestrateškog nuklearnog oružja nije poznata, iako se vjeruje da je mnogo manja od onih Sovjetskog saveza, ističe Business Insider.
Nije posve jasno kako će Rusija koristiti “taktičko” nuklearno oružje, ali je ono smatra kompenzacijom za nedostatke ruske konvencijalne vojske. Kongresna istraživačka služba je izjavila da se čini kako ga Rusija doživljava po naravi kao obrambeno.
Hans Kristensen, ravnatelj Nuklearnog informacijskog projekta u Federaciji američkih znanstvenika, izjavio je krajem 2017. godine za The National Interest “da Rusija ima manje “strateškog” nuklearnog oružja od SAD-a te da “taktičko” nuklearno oružje bi moglo biti mnogo prikladnije za kratki domet zbog regionalne usmjerenosti Moskve”.
“Ruske konvencionalne snage nisu sposobne obraniti ruski teritorij u dugotrajnijem ratu. Izgubile bi i posljedično su stavile naglasak na veću upotrebu taktičkog nuklearnog oružja kao ujednačitelja snaga,” dodao je Kristensen.(danas.hr)
