| EUROPSKI PARLAMENT 1. srpnja 2026. |
EUROPSKO ISTRAŽIVANJE: IŠČEKIVANJA GRAĐANA RASTU USRED NESIGURNOSTI
| 75 % Europljana te čak 81 % ispitanika u Hrvatskoj misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu. Na razini EU-a to je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. 74 % Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim za njihovu zemlju. To je najviši rezultat otkako je 1983. godine u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. 68 % Europljana vjeruje da bi EU u budućnosti trebao imati važniju ulogu u zaštiti građana od globalnih kriza 73 % građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima |
| Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju Unija omogućuje. Rezultati najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljeni u srijedu, pokazuju da Europljani smatraju EU utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. 75 % Europljana misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu, što je povećanje za osam postotnih bodova u odnosu na listopad i studeni 2025. te drugi najveći udio zabilježen u posljednjem desetljeću. Ovaj je trend vidljiv i među ispitanicima u Hrvatskoj. Njih 81 % kaže da je EU stabilno utočište, što je za 6 postotnih bodova više u odnosu na posljednje istraživanje. Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta: 58 % ispitanika je pesimistično, dok je 38 % optimistično. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44 %) i nade (43 %), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja. Za razliku od EU prosjeka, građani u Hrvatskoj uglavnom su optimistični oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52 % ispitanika, dok se 44 % svrstava u skupinu pesimističnih. Dominantan osjećaj je nada (51 %), a slijede odlučnost (45 %) te samopouzdanje (38 %). U kontekstu promjenjivog svijeta i saveza koji se mijenjaju, 74 % Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim. To je dosad najveći zabilježeni udio od kada je u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40 %), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34 %). Ispitanici u Hrvatskoj i dalje su iznad EU prosjeka kad je riječ o prepoznavanju dobrobiti EU članstva. 81 % kaže da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti (46 %), doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti (39 %, što je porast od čak 7 p.b. u odnosu na proljeće 2025.) te rasta standarda (30 %). Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina (po 88 %). „U vremenima globalne neizvjesnosti, građani sve više vide Europsku uniju kao svjetionik stabilnosti. U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti”, izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Velika očekivanja po pitanju geopolitičke neovisnosti EU-a Kako bi ojačao svoju ulogu u svijetu, građani smatraju da bi se EU trebao usredotočiti na obranu i sigurnost (39 %) te energetsku neovisnost (35 %, što je povećanju od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025.). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo. Građani u Hrvatskoj, jačanje EU-a na međunarodnoj pozornici povezuju s energetskom neovisnošću (36 %) i gotovo u jednakoj mjeri sa sigurnošću hrane (35 %), konkurentnošću i gospodarstvom (34 %) te demografijom (33 %, što je 5 p.b. više od posljednjeg istraživanja). Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 68 % Europljana vjeruje da bi uloga EU-a u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika trebala postati još važnija. Velika većina Europljana želi da države članice nastupaju ujedinjenije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i da EU promiče poštovanje međunarodnog prava u svijetu (90 %). Uz to, 73 % građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima. Dobra kvaliteta života, ali i strah od pada životnog standarda Proljetno istraživanje Eurobarometra pokazuje i kako građani percipiraju kvalitetu života u Uniji. Općenito prevladava optimizam: 83 % ispitanika zadovoljno je kvalitetom života, dok je 17 % nezadovoljno. Međutim, udio zadovoljnih opada na 69 % kod građana koji ponekad imaju poteškoća s podmirivanjem troškova života te na samo 40 % kod građana koji se suočavaju s takvim problemima većinu vremena. Fizičko i mentalno zdravlje (51 %) te financijska situacija (49 %) smatraju se najvažnijim elementima dobre kvalitete života. U Hrvatskoj 71 % građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, a 29 % da nije. Nešto su zadovoljnije žene (73 %) i mladi (94 % u dobnoj skupini 15 – 24, te 80 % u skupini od 25 – 39 godina). Najmanje su zadovoljni ispitanici stariji od 55 godina (59 %). Kao glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu života navode se financije (51 %), sigurnost i kvaliteta hrane (46 %), društveni život (42 %) te fizičko i mentalno zdravlje (41 %). Gotovo trećina građana u EU-u (29 %) očekuje da će njihova kvaliteta života opasti sljedećih godina, 50 % smatra da će ostati ista, a 18 % da će narasti. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44 %), Portugalu (39 %) te Austriji i Njemačkoj (38 %). Građani žele da glavni prioritet Parlamenta bude rješavanje inflacije Mišljenje da je potrebno unaprijediti gospodarstvo u skladu je s odgovorima građana na pitanje koje bi teme trebale biti među prioritetima Europskog parlamenta. Prema ispitanicima, glavni prioritet Parlamenta trebao bi biti rješavanje inflacije te rastućih cijena i troškova života (47 %, što je povećanje od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025). Taj je problem već bio prioritetan u prethodnim istraživanjima, a sada je dobio na važnosti te prednjači pred ostalim prioritetima za 12 postotnih bodova. Iza njega su gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (35 %, =) te obrana i sigurnost EU-a (34 %, =). Ispitanici u Hrvatskoj, još izraženije nego na razini EU-a, kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života (61 %, rast od 4 p.p.) te gospodarstvo i radna mjesta (45 %). Slijede siromaštvo i socijalna isključenost (39 %), poljoprivreda i sigurnost hrane (35 %), javno zdravlje (29 %) te obrana i sigurnost EU-a (25 %). EU i Europski parlament – otporna demokracija Opći pokazatelji zadovoljstva građana EU-om i Parlamentom ostali su stabilni u proljetnom istraživanju Eurobarometra uz jednu iznimku: 59 % ispitanika izjavilo je da je zadovoljno demokracijom u Uniji, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na studeni 2025. Time je dosegnut dosad najveći udio, zabilježen i 2022. Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra. Kontekst Agencija Verian provela je proljetno istraživanje Eurobarometra za Europski parlament u razdoblju od 9. travnja do 4. svibnja 2026. u svih 27 država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) obavljeni su dodatno u nekima od njih (Cipru, Danskoj, Finskoj, Malti i Švedskoj). Obavljeno je 26 421 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. |
| Barbara PERANIĆ Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj |
  |
