SDP Zadarske županije podržava inicijativu saborske zastupnice i gradonačelnice Supetra Ivane Marković, pokrenutu u Hrvatskom saboru zajedno s Klubom zastupnika SDP-a, kojom se traži preispitivanje i reorganizacija sustava hitne medicinske pomoći na otocima i u drugim teško dostupnim i ruralnim područjima Hrvatske
Za nas u Zadarskoj županiji ovo je vrlo konkretno pitanje. Naš zemljopisni položaj, velik broj otoka, prometna izoliranost udaljenih naselja i izrazito sezonsko povećanje broja stanovnika dovode do situacije u kojoj je u mnogim dijelovima naše županije velik problem osigurati i osnovnu zdravstvenu zaštitu. Primjerice, stanovnici nekih naselja na području Gračaca su upisani kod liječnika u Kninu, dok velik dio stanovnika udaljenih otoka liječnika ima u Zadru ili u drugim mjestima na kopnu. Kada govorimo o hitnoj medicinskoj pomoći, situacija postaje još složenija.
Za mnoge stanovnike Zadarske županije put do Opće bolnice Zadar i u idealnim prometnim uvjetima traje dugo, dok se tijekom turističke sezone vrijeme putovanja dodatno produljuje.
Brza brodica važan je dio sustava, no u praksi su česte situacije kada je brodica već na intervenciji ili kada vremenski uvjeti onemogućavaju plovidbu. Prije par godina mlada je Austrijanka s akutnom upalom slijepog crijeva više od tri sata čekala na prijevoz brodicom Lučke kapetanije, dok se njezin suprug čudio što nema helikoptera koji je u Austriji standard.
U RH je u međuvremenu ustrojen sustav Helikopterske hitne medicinske službe, no kada govorimo o području Zadarske županije, postojeći raspored četiri baze – na Krku, Braču, u Zagrebu i Osijeku dovodi u pitanje dostupnosti hitne pomoći u okviru „ zlatnog sata“ u stvarnim uvjetima.
Koliko je sustav ranjiv, na specifičan način pokazuje primjer Paga, iako je riječ o otoku koji je s kopnom povezan mostom. U travnju ove godine teško ozlijeđeni pacijent prevezen je u prtljažniku osobnog automobila preko Paškog mosta jer je otok bio odsječen zbog orkanske bure, a službeno vozilo hitne pomoći nije smjelo preko mosta. Pacijent je tako prevezen zahvaljujući osobi koja je, preuzimajući osobnu odgovornost, pronašla način da ga preveze preko mosta. Sustav, kako je sada postavljen, u toj situaciji nije imao odgovor, pa je rješenje pronađeno na terenu i uz osobno preuzimanje odgovornosti. To ne smije biti tako, sustav mora dati rješenje.
Istodobno, hitna medicina u Gradu Pagu djeluje u prostornim uvjetima koji nisu primjereni potrebama, posebno uz dodatno opterećenje tijekom turističke sezone. Tu je i Novalja, koja je zbog svoje geografije i prometne povezanosti snažno upućena na zadarski zdravstveni sustav, iako administrativno pripada Ličko-senjskoj županiji.
Nužno je osigurati jednak standard zdravstvene sigurnosti za sve građane, bez obzira na to žive li u Zadru, Pagu, Ugljanu, Ravi, na Dugom otoku, Premudi, u Otriću, Muškovcima ili nekom drugom udaljenom području.
Zato je potrebno analizirati stvarna vremena dolaska timova, dostupnost helikopterskog i pomorskog prijevoza, broj raspoloživih timova, situacije u kojima je jedini tim već na intervenciji te vrijeme potrebno za transport pacijenta do bolnice.
Problem nije stručnost ni motiviranost ljudi koji rade u sustavu hitne medicine, nego organizacija sustava. Ljudima koji rade na terenu treba osigurati kapacitete, opremu i organizaciju koji im omogućuju da svoj posao rade brzo i učinkovito te da svakom pacijentu pruže pomoć na vrijeme.
SDP Zadarske županije snažno podržava inicijativu Ivane Marković i smatra da iskustva naših otoka moraju biti dio nacionalne rasprave o reorganizaciji hitne medicinske pomoći.
Standard zdravstvene zaštite mora biti jednak za sve, bez obzira na to žive li na kopnu ili na otoku.
SDP Zadarske županije
