Top tema posljednjih dana u Vrgorcu i Vrgorskoj krajini je popis osoba koje su ostvarile pravo na odštetu uzrokovanu elemntarnom nepogodom u iznosu 1,2 milijuna kuna
Razvila se žestoka rasprava o tome tko je trebao dobiti više, tko manje, tko uopće nije trebao dobiti novac, a najviše kontroverzi je izazvala odluka gradonačelnika Vrgorca, Ante Pranića da listu ne objavi javno iako su to od njega mnogi tražili. Kako doznajemo, sporni popis nije dokument kojeg Grad Vrgorac daje na uvid jer su osim Povjerenbstva za utvrđivanje šteta u procesu dodjele novca kasnije sudjelovali članovi Državnog povjerenstva za procjenu šteta i konačno Ministarstvo poljoprivrede. Večeras je na službenim stranicama Grada Vrgorca objavljeno očitovanje koje prenosimo u cijelosti:
OČITOVANJE NA TEMU OBJAVE POPISA KORISNIKA (OŠTEĆENIKA) DRŽAVNIH SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA ELEMENTARNIH NEPOGODA NASTALIH U 2017. U RH.
Grad Vrgorac je 2 .siječnja 2018. putem e-pošte zaprimio dopis od Županijskog povjerenstva za procjenu štete kojim upućuje Grad Vrgorac da postupi prema uputama od strane Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode. Navedeni dopis sadrži:
Odluku Vlade u kojoj se zadužuje Ministarstvo financija za isplatu sredstava županijama i lokalnim jedinicama,
Zaključak i dopis Državnog povjerenstva upućen Županijskom povjerenstvu gdje se zadužuju lokalne jedinice samouprave za raspodjelu sredstava oštećenicima prema dostavljenim tablicama
Dvije tablice: Tablicu 1 koja se sastoji od iznosa prema gradovima i općinama te Tablicu 2 koja sadrži osobne podatke svih oštećenika u cijeloj Splitsko dalmatinskoj županiji.
Nakon izvršenja Odluke Vlade i Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode, zbog telefonskih poziva i prozivanja da se javno objavi tablica, Goran Ćulav, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela je pokušavao dobiti usmeno i pismeno očitovanje od Državnog i Županijskog povjerenstva, Ministarstva poljoprivrede i Agencije za zaštitu osobnih podataka, smije li se objaviti navedena tablica, s obzirom da tablica sadrži osobne podatke oštećenika.
Dana 23. siječnja 2018. tražena su pisana očitovanje od Državnog povjerenstva, Županijskog povjerenstva, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Ministarstva poljoprivrede te su upiti poslani odgovornim osobama, kao i osobama zaduženima za pravo na pristup informacijama u tim institucijama.
U prilozima ove objave se nalaze slike upita i zaprimljenih odgovori koji nas upućuju na postupanje prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka i uputama Agencije za zaštitu osobnih podataka.
DRŽAVNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD ELEMENTARNE NEPOGODE
„Poštovani,
obzirom da Državno povjerenstvo nije nadležno za predmetni upit (vezano za objavu odnosno zaštitu osobnih podataka), molim Vas da provjerite relevantne propise vezane za zaštitu osobnih podataka, te temeljem istih postupite.
lp
Nataša Vešligaj“
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
„Poštovani gospodine Ćulav,
Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za tumačenje odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka koji propisuju postupanje s osobnim podacima.
Predlažem da se s upitom javite Agenciji za zaštitu osobnih podataka i zatražite njihovo tumačenje.
S poštovanjem,
Željana Ivanuš“
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA je dostavila automatski odgovor da je upit zaprimljen, te da će biti odgovoren u zakonskom roku.
Odmah nakon upita putem e-pošte, uspješno smo telefonskim putem stupili u kontakt sa Agencijom te zatražili mišljenje kao što je zatraženo putem e-pošte. Dobili smo dvije informacije. Prvo, ne bi smjeli objaviti navedenu tablicu bez suglasnosti i dozvole autora tablice kojom nas ovlašćuje za takvu upotrebu navedene te da svakako predlaže da ne objavimo tablicu prije pisanog očitovanja Agencije ili pisanog dopuštenja bilo koje institucije koja je sudjelovala u slijedu u kojem ste vi dobili tu tablicu. Mišljenja su da je za objavu nadležno, i prema Zakonu o pravu na pristup informacijama obavezno Državno povjerenstvo za procjenu šteta, sve dok ne ovlaste ili nalože drugom tijelu javnu objavu. Druga informacija koju smo dobili, a nismo tražili, je da je taj isti dan zvao netko iz Vrgorca na istu temu te da su upitani samo da li Vrgorac treba javno objaviti popis oštećenika, na što su odgovorili prema zakonu o pravu na pristup informacijama, da treba. No, nisu bili upoznati niti o tome što se nalazi na tablici, niti tko je izradio tablicu, dok su te činjenice ključne za tumačenje Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti osobnih podataka. Zadnji savjet je glasio: „U svakom slučaju, ako se ustanovi da trebate objaviti tablicu, objaviti ćete je i to Vam je to, tablica neće pobjeći. Ali ako je sad objavite, i ustanovi se da niste smjeli, već ste počinili prekršaj koji se kažnjava između 20.000 i 40.000 kn.“
ZAKLJUČAK
Postupili smo prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, na što nas je uputilo Državnom povjerenstvo i Ministarstvo poljoprivrede i ne obrađujemo niti objavljujemo tablicu koju smo primili od njih, osim u svrhu isplate sredstava oštećenicima u spornoj tablici, dok nas se ne uputi drugačije.
Pravo na pristup informacijama može biti ograničeno pravom zaštite osobnih podataka pojedinca, sukladno članku 15, stavku 2. točci 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U tablicama kojima je Grad Vrgorac raspolagao su navedeni OIB, ime, prezime i adresa oštećenika, te se u takvom obliku ne smije objaviti, dok je uređivanje tablice u svrhu objave zabranjeno bez prethodnog dopuštenja vlasnika tablice.
OSVRT PROČELNIKA JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA:
„Isticanje mišljenja institucija bez pisanog traga o samom upitu može dovesti samo do subjektivnih nagađanja temeljenih na nepotpunim informacija. Kad se takve informacije koriste kao činjenice, može nastati samo problem za Grad Vrgorac, kao i za građane Vrgorca, zapravo za sve osim onih koji postupaju na taj način. Rade li nesvjesno ili sa nekim ciljem, sasvim je nebitno, ali ja neću dopustiti da zbog tumačenja pojedinaca koji ne snose nikakvu odgovornost za postupanje Grada Vrgorca, te mogu izjaviti i objaviti bilo što bez posljedica, da Grad Vrgorac mora plaćati bilo kakve kazne. Takvo ponašanje bi bilo u najmanju ruku neodgovorno upravljanje resursima naših građana.”
Goran Ćulav, mag.oecc.
Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Vrgorca
