HŽ Holding Hrvatske željeznice 2008. godine DORH-u, Mladenu Bajiću i Dinku Cvitanu prijavio kriminal koji prelazi 1 milijardu kuna
Anonimne kaznene prijave u Našicama dostavljene su Općinskom državnom odvjetniku u Našicama, koji je postupao po predmetnim prijavama. Konkretno radilo se o prepuštanju zemljišta čestica Republici Hrvatskoj za HŽ Infrastrukturu, gradnju željezničke infrastrukture. Nexe Grupa svoje poslovanje 2008/09 prilagodila je tada nastaloj situaciji ili bolj reći novonastalim okolnostima. 2009. Godine. Nexe Grupa prikazala je konsolidirani gubitak u iznosu od 16,9 milijuna kuna. Zahvaljujući ne/zakonitim radnjama koje su očito prešutno odobrene od predstavnika DORH-a, Mladena Bajića i Dinka Cvitana, Nexe Grupa je prepustila zemljišta za gradnju infrastrukturu željeznica, za iznos cca .100 milijuna kuna, s kreditnim zaduženjima, hipotekama koja prelaze 1,5 milijardi kuna. Dakle, Republika Hrvatska tim transakcijama postala je vlasnik zemljišta bivšeg vlasnika Našica cementa – Nexe Grupe, za 100 milijuna kuna, koja su kreditno zadužena s iznosima koja prelaze 1,5 milijardi kuna. Kreditna zaduženja na vlasničkim listovima predmetnih čestica bila su jamstvo Svjetskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvoj, Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Dakle, dvije međunarodne banke i jedna hrvatska banka naplatit će svoja potraživanja, koja prelaze 1,5 milijardi kuna iz proračuna Republike Hrvatske, za dug koji je napravljen od poduzeća Nexe grupe. Evidentirani kriminal Nexe Grupe, od predstavnika HŽ Holdinga elaboriran je predstavnicima DORH-a Mladenu Bajiću i Dinku Cvitanu prije punih deset godina, uz obrazloženje o prethodnom postupanju po navedenom kriminalu predstavnika Općinskog državnog odvjetnika u Našicama. Činjenica je da do danas DORH nije izvijestio javnost gdje je nestalo 1,5 milijardi kuna Nexe grupe, Našica cementa? Zašto je Republika Hrvatska preuzela obvezu povrata duga Nexe Grupe, koji prelazi 1,5 milijardi kuna, uz preuzimanje zemljišta za HŽ Infrastrukturu kojega vrijednost ne prelazi 90 milijuna kuna? Progon počinitelja kaznenog djela je na Državnom odvjetništvu, a kazneno se odgovara za činjenje i nečinjenje. Postavlja se pitanje da li je nečinjenje Državnog odvjetništva u predmetnoj stvari Nexe Grupe i to odgovornih osoba Mladena Bajića i Dinka Cvitana kazneno djelo? Da li se u predmetnoj stvari radi o nemaru ili prikrivanju pljačke proračunskog novca Republike Hrvatske, koja prelazi 1,5 milijardi kuna? Za vrijeme počinjene pljačke proračunskog novca 1,5 milijardi kuna, predsjednik Republike Hrvatske bio je Stjepan Mesić, premijer Republike Hrvatske bio je Ivo Sanader, Glavni državni odvjetnik bio je Mladen Bajić. Analizom činjeničnog stanja ne treba zanemariti podatak da je prva privatizacija tvrornice cementa Našice bila i prva afera u privatizaciji u Republici Hrvatskoj. Afera je izbila 1993. godine kada je javnost saznala da je Stjepan Mesić (tada predsjednik Sabora RH) preko svoje kćerke, sudionik afere i kriminala, što je zabilježio novinar Drago Hedl, velikim tekstom o Mesiću i njegovoj ulozi u aferi ”Našica Cement”. Predmet Našica Cement završio je u arhivi Nacionalne sveučilišne knjižnice, a predmet HŽ Holding Hrvatskih željeznica, očito je završio u ladici Mladena Bajića, čekajući zastarne rokove za kazneni progon. Hrvatski građani kao porezni obveznici platili su sve troškove ovoga kriminala. U travnju 2018. godine ističe mandat Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dinka Cvitana, da li će do kraja mandata (30 dana) izvijestiti javnost gdje je završilo 200 milijuna eura ili 1,5 milijardi kuna duga Nexe Grupe , danas duga Republike Hrvatske? Koju ulogu u kriminalu Nexe Grupe je imao Stjepan Mesić, a koju Mladen Bajić i Ivan Ergović, javnost će biti informirana… (NASTAVLJA SE…)
Pa dobro, dečki puno rade pa nekad i pogriješe.. Jedan od tisuće “Bajićevih bisera’
Pa tako eto kad spomeneš NEXE i Jergovića, počnemo otraga, od najbenignijeg, recimo – Josipović mu izlobira da gradi Glazbenu akademiju uz sve kontroverze koje ga prate a čini mi se i uz vrlo upitnu solventnost i porezne aspekte u trenutku sklapanja ugovora..
Ključ je u promjeni Zakona o drzavnom odvjetnistvu, Pravilnika o radu drzavno-odvjetnickog vijeca, pa ako treba i ustavne odredbe o samostalnpsti i neovisnosti dorh-a..ali Ustav ne treba dirati jer Bajic i Cvitan ne muljaju zahvaljujuci slivu Ustava nego nepostenoj primjeni normi koje uredjuju njihov djelokrug rada. I s time treba pritiskati Vladu; A put do toga je da se slučajevi poput ovih stave na popis, potom usporedi koliko se dugo (ne)istrazuju, zatim istakne da je istrazni postupak prenesen 2009. u nadleznost dorhu, i sve to upotrijebi kao podloga javnom ocitovanju Cvitana i Bajica pred ad hoc saborskim odborom, posebnim povjerenstvom ili slicnim tijelom parlamentarnog i strucnog profila istodobno.