Zadarska županija je u 2018. bila sedma po gospodarskoj snazi u Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska osma, Splitsko-dalmatinska je bila na 13. mjestu, a Šibensko-kninska na 15., pokazalo je treće po redu istraživanje Hrvatske gospodarske komore
Sve četiri dalmatinske županije se nalaze ispod prosjeka Hrvatske, s tim da Zadarska županija ima indeks 92,2 (100 je prosjek), Dubrovačko-neretvanska također 92,2, Splitsko-dalmatinska 80,4, a Šibensko-kninska 77 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Samo četiri županije su iznad prosjeka, i to Grad Zagreb (147,8), Istarska županija (129,3), Primorsko-goranska (106,1), te Varaždinska (102,9), dok su četiri najlošije plasirane Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska (66,5).
U odnosu na 2016., Zadarska županija je zadržala isto mjesto na “ljestvici”, Dubrovačko-neretvanska je pala za tri mjesta, Splitsko-dalmatinska je pala za jedno mjesto, a Šibensko-kninska za dva mjesta.
Poredak prve četiri županije je isti od 2016. do 2018., s tim da se Varaždinska županija u 2017. pridružila onima koje se nalaze iznad državnog prosjeka.
Najviše je, pak, napredovala Vukovarska županija, za šest mjesta, od čega je za pet mjesta ostvaren napredak u 2018., tako da je sada na 11. mjestu. Takav napredak Vukovarske županije ostvaren je zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, a po ovom je pokazatelju ta županija ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek RH (indeks je 156,1).
Zadarska županija, pak, ima drugi najveći po redu indeks među županijama kada je riječ o procjeni demografskih kretanja (102,1), a Dubrovačko-neretvanska je druga po indeksu prosječne plaće po zaposlenom (100), s tim da je prvi Zagreb sa 117,4.
Pri izračunu indeksa koristi se sedam pokazatelja: BDP po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, te projekcija rasta stanovništva.
Sve su to podaci Državnog zavoda za statistiku ili Fine, koja ih prikuplja godišnjim financijskim izvještajima, a jedino se kod projekcija stanovništva koriste procjene Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te savjetnika predsjednice RH za demografiju.
