O tajnom projektu Sv. Klement malo se znalo sve do prije nekoliko dana kada smo došli u posjed kompletne dokumentacije i objavili priču o trajektnom terminalu u Gaženici iz lipnja 1991. godine (http://www.mega-media.hr/otkrivamo-trajektni-terminal-u-gazenici-velika-prevara-hdz-a-i-bozidara-kalmete/).
U današnjem nastavku šokantne priče o izgubljenim milijunima, slatkoriječivosti Božidara Kalmete i lokalnih HDZ-ovaca, ispraznim obećanjima, smišljenim obmanama i izgubljenim radnim mjestima objavit ćemo nekoliko detalja iz 23 godine starog projekta Sv. Klement (trajektni terminal Gaženica). Uspoređujući studiju Sv. Klemet i ono što danas imamo u Gaženici, jasno se vidi da je u brojnim detaljima taj projekt bio napredniji nego ovaj danas. Svakako je bilo predviđeno da bez problema mogu pristajati i najveći trajekti što je najnovijim projektom kojim je HDZ u Zadru dobio izbore napravljeno, u najmanju ruku, traljavo!
Već 1991. godine definirano je da je trajektni terminal u Gaženici gospodarski i investicijski zahvat od prvorazrednog značaja za grad Zadar i širu regiju. Unatoč tome čekalo se dva desetljeća na izgradnju na način da je HDZ, a najviše Božidar Kalmeta projekt Sv. Klementa sakrio od javnosti i na račun poreznih obveznika Zadra plaćao skupe studije koje su ništa drugo nego plagijat, modificirana kopija projekta iz 1991. Zamišljen kao projekt na tržišnim principima investiranja kapitala, u Sv. Klement trebali su novce uložiti gospodarstvenici, privatni poduzetnici koji bi sutra od tog istog terminala imali koristi. U sklopu trajektnog terminala na prostoru od 13,5 hA, već tada su predviđeni sljedeći sadržaji: trajektno pristanište, terminal automobila, trajektni centar, carina, autobusna stanica, taxi stajalište, hotel, parkiralište, trgovačko poslovni centar, shoping centar, brojni poslovni objekti, servisno-trgovački centar, benzinska stanica, nautički servis, prodajni centar za nautiku, auto servis itd.
Procjenu realnosti projekta, između ostaloga, bila je zasnovana i na marketinškoj obradi tržišta – investitorskim interesima za izgradnju pojedinih sadržaja (objekata) što je značilo da se projekt mogao prilagođavati, pa ako je bilo interesa za više hotela ili marinu ili bilom koji drugi sadržaj, Grad Zadar bi to i omogućio, a sve u interesu širenja investicije otvaranja novih radnih mjesta. Nažalost, postojećim projektom (u izgradnji) to je onemogućeno!
Zanimljivo je da je samo trajektno pristanište unutar projekta Sv. Klementa predviđalo operativnu obalu za istodobni pristanak pet trajekata u prometu i u čekanju. Isto tako je predviđeno da Zadar iz Gaženice ima direktne brodske linije sa Anconom, Venecijom, Rijekom, trstom, Splitom i Grčkom.
Mislili su 1991. godine i na povezanost Poluotoka s Gaženicom kroz izravnu gradsku brodsku liniju, ali i na morski taxi predviđajući i koncesije za privatne brodice.
Evo još jednog detalja: hotel (o kojem danas, dva desetljeća kasnije nema govora) trebao je hti izgrađen na najatraktivnijem dijelu Gaženice s panoramskim pogledom prema Arbanasima i uvali Sv. Klement.
A sada slijedi najbolje. Cijena izgradnje nove gradske luke s trajektnim terminalom bila je 54 milijuna njemačkih maraka (današnjih tridesetak milijuna eura) u što su bili uključeni troškovi pripreme građevinskog zemljišta, uređenje dijela komunalnih površina i izvedba spojne ceste na Jadransku cestu s nadvožnjakom (zvuči poznato?) bez sufinanciranja Grada Zadra ili Republike Hrvatske! Koliko je tadašnji projekt bio dobro zamišljen govori i činjenica da je IGH- Institut građevinarstva Hrvatske tada iskazao interes za sudjelovanje u tom projektu!
