U Staroj gradskoj vijećnici otvara se izložba skulptura sakralne tematike iz Zbirke Ljevaonice umjetnina Ujević. Ukupno 56 djela hrvatskih modernih i suvremenih kipara bit će postavljeno na tri etaže Vijećnice
Zbirka Ljevaonice umjetnina Ujević recentno se počela predstavljati široj javnosti izlaganjem
izbora djela iz skulpturama bogate i značajne kolekcije.
KUSTOS IZLOŽBE
Milan Bešlić
LIKOVNI POSTAV
Milan Bešlić, Vesna Bulić Baketić
ORGANIZACIJA IZLOŽBE
Vesna Bulić Baketić, Dora Baras, Damir Ujević, Nikica Ujević
Milan Bešlić:
„Na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni Zbirka Ljevaonice umjetnina Ujević dobro je znana činjenica,
kao što je znana i sama Ljevaonica, koja je tome i doprinijela utoliko što ju je utemeljila; Ljevaonica je,
ako tako mogu kazati, mjesto rođenja Zbirke. Naime, Zbirka je već prezentirana na nekoliko manjih
izložbi pa je i na taj način kulturna javnost i likovna kritika dobivala relevantan uvid u tu kolekciju.
Izložena djela iz tog fundusa, profesionalno postavljena u referentnim izložbenim prostorima,
nedvojbeno su doprinosila afirmaciji Zbirke, a medijska obrada širem odjeku i popularizaciji, pa je stoga
utemeljeno kazati da je dobro znana činjenica u hrvatskoj kulturi.
Upravo je to sukcesivno prezentiranje Zbirke doprinosilo njezinoj recepciji u akademskoj zajednici, jer
je tim manjim izložbama kontinuirano informirala o stalnom širenju fundusa novim akvizicijama i
usmjeravala kompetentne prosuditelje i kulturnu javnost u prepoznavanje vrijednosti fundusa. Također,
povremenom izlagačkom aktivnošću – svake godine bar jednom izložbom – sustavno i temeljito
oblikovala se i percepcija Zbirke s respektabilnim fundusom. Izložbe su, dakle, premise na kojima se ta
tvrdnja o reprezentativnom fundusu može legitimno iznositi u govornoj i pisanoj formi, jer je
utemeljena na tim činjenicama – izložbama koje to pokazuju u profesionalnoj kataloškoj obradi.
Kataloški dokumentirana izložena djela podcrtavaju činjenicu da je Zbirka koncipirana na visokim
likovnim kriterijima i utemeljena na djelima s potpisima najviših autoriteta u hrvatskom kiparstvu 20. i
- stoljeća. Štoviše, nije tek prigodno kazati da u fundusu nisu malobrojna i remek-djela modernog i
suvremenog hrvatskoga kiparstva. Nije stoga pretjerano ustvrditi da je fundus Zbirke Ljevaonice
umjetnina Ujević od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu. Tako je kroz minula desetljeća pomnim
izborom djela stvarana statusna pozicija upisujući je na hrvatskoj kulturnoj sceni kao Zbirku s
institucionalnim obilježjima i referentnom adresom. Kad ovdje skrećem pozornost na činjenicu da je u
minulom razdoblju Zbirka prezentirala kiparska djela iz svojega fundusa u formi manjih samostalnih
izložbi, tada želim naglasiti da je riječ, uglavnom, o suvremenim hrvatskim kiparima s kojima Damir
Ujević i Nikica Ujević u svojoj Ljevaonici umjetnina kontinuirano surađuju.“
Vesna Bulić Baketić:
„Izlaganje djela iz Zbirke Ujević u Staroj gradskoj vijećnici na početku Velikoga tjedna 2024. godine
jedinstveno je iz više razloga. Lokacijski, riječ je o nekadašnjoj komunalnoj palači sagrađenoj na mjestu
ranije crkve sv. Lovre. Danas je to središte grada, prvi trg izvan perimetralnih zidova Dioklecijanove
palače koji je označio rast grada i njegovo izlaženje iz prvobitnih, antičkih okvira. U sadržajnom smislu,
riječ je o probiru vrhunskih djela kršćanske provenijencije, pažljivo i namjerno postavljenih u kontekstu,
izloženih u signifikantnom vremenskom razdoblju pred sam Uskrs. Baštinski, tematika ističe podlogu iz
koje su sva djela ponikla, a to je kršćansko nasljeđe izniklo iz antičkog civilizacijskog kruga, baš kao što
je isticao Marko Marulić, a što nas definira do današnjih dana.
Osnovna premisa bila je kreirati nadahnuto okruženje i uvjete za kontemplaciju pred istaknutim djelom
ili djelima, ispunjavajući tako osnovnu svrhu svakog umjetničkog djela, a to je postizanje osobne katarze
i buđenje svijesti o važnosti i ljepoti postojanja. Dosezanje cilja bit će teško definirati jer će ostati
zabilježeno u svijesti osoba koje će ova umjetnička djela vinuti u sfere vlastitih kulturnih, umjetničkih i
duhovnih razina, ali upravo su ustrajanja u postavljanju ovakvih ciljeva naša istinska baštinska obveza.“
