Sadnja industrijske konoplje jedan je od prioriteta ORaH-a u okviru gospodarskog plana.
Od sramežljivih 106 kehtara 2012. godine, sadnja, uzgoj i prerada industrijske konoplje u dvije godine narasla je na 660 hektara s angažmanom stotinjak ljudi, što je i više nego zadovoljavajuće – istaknuo je Gordan Mašnjak , inicijator i osnivač projekta »Konoplja« na tribini u Kostreni. Jure Zubak , predsjednik Udruge zelena sinergija i vlasnik prvog maloprodajnog dućana proizvoda od industrijske konoplje prisutnima je podijelio kolačiće i čokoladu od konoplje. Istaknuo je niz problema u zakonskoj regulativi. Spomenuo je Pravilnik iz 2005. po kojem je reguliran uzgoj, ali se konoplja nije mogla sijati naprosto zato jer ni jedna sorta nije postojala! – Nekada su naše bake i djedovi uzgajali industrijsku konoplju, u vrijeme Jugoslavije bili smo treći u Europi po uzgoju te korisne biljke, no ne sjećam se da se netko od naših djedova i baka drogirao, a i tada je industrijska konoplja imala ispod jedan posto THC-a (psihotropnih tvari) – naglasio je Zubak. O ljekovitosti medicinske konoplje govorio je aktivist i član ORaH-a Adam Bašić koji je nazočne detaljno upoznao s kemijskom analizom sastojaka konoplje koji su ljekoviti i na koji način THC djeluje u našem organizmu. Pojasnio je na koji način THC opušta grčeve kod kroničnih bolesnika, na primjer oboljelih od multiple skleroze, oboljenja živčanog sustava, Alzheimerove, Crohnove bolesti i slično. Bašić je iznio podatak da između 10 i 30 posto oboljelih koristi kanabis za ublažavanje bolova. Aktivist ORaH-a Saša Bajlo također zastupa tezu da je medicinska konoplja ljekovita. – Točno je da je o medicinskoj konoplji napisano više od 20 tisuća znanstvenih članaka, ali je istina da je mali broj kliničkih studija, no to je i etički problem znanstvene zajednice što je opet povezano sa sustavom. No, nemojmo se zavaravati, tempo diktiraju faramaceutske tvrtke, naglasio je Bajlo. (Novi list)
