Privatne iznajmljivače u Hrvatskoj očekuje opsežna zakonska i porezna reforma usmjerena na suzbijanje sive ekonomije, digitalizaciju evidencija i usklađivanje s europskim propisima
Dok saborski zastupnici raspravljaju o novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, u proceduri su i izmjene poreznih propisa koje bi mogle povećati godišnja davanja u najrazvijenijim turističkim središtima.
Jedinstveni registracijski broj za svaku jedinicu
Temelj novog zakonskog okvira je uspostava jedinstvenog sustava registracije iznajmljivača. Prema najavama iz Ministarstva turizma i sporta, svaka smještajna jedinica – uključujući sobe, apartmane i kuće za odmor – koja se oglašava putem internetskih platformi za kratkoročni najam morat će imati vlastiti, jedinstveni registracijski broj.
Ova obveza proizlazi iz Uredbe Europske unije koja je na snazi od svibnja 2026. godine, a cilj joj je spriječiti oglašavanje i iznajmljivanje objekata bez potrebnih dozvola. Iz ove su obveze izuzeti hoteli i kampovi, s obzirom na to da oni već posluju u drukčijem režimu kontrole.
Šire ovlasti inspekcija i strože kazne za rad na crno
Država najavljuje dosad najodlučniji obračun s neregistriranim iznajmljivanjem kako bi zaštitila one koji posluju u skladu sa zakonom i podigla ukupnu kvalitetu turističke ponude. Dosadašnji nadzor, koji je primarno bio u rukama Državnog inspektorata, znatno se proširuje. Po novim pravilima, kontrolu na terenu moći će provoditi i službenici Carinske uprave te komunalni redari. Uz širenje kruga nadzornih tijela, zakonom se predviđaju i osjetno više novčane kazne za sve koji smještaj nude na crno.
Automatska porezna evidencija i viši paušali od 2027. godine
Paralelno s promjenama u resoru turizma, u saborskoj su proceduri i izmjene Zakona o porezu na dohodak koje bi se trebale primjenjivati od početka 2027. godine. Jedna od ključnih novosti je povezivanje službenih baza podataka, što će Poreznoj upravi omogućiti da automatski upisuje i ispisuje iznajmljivače iz registra poreznih obveznika. Iako će se time pojednostaviti birokracija oko početka i prestanka rada, iznajmljivači će i dalje biti dužni prijavljivati sve bitne promjene i dostavljati propisanu dokumentaciju.
Porezni paket donosi i korekciju najnižih iznosa godišnjeg paušalnog poreza po krevetu za turistički najrazvijenije gradove i općine:
- Prva kategorija turističke razvijenosti: Zakonski minimum raste sa sadašnjih 100 na 150 eura po krevetu. Ako lokalna vlast ne donese vlastitu odluku o visini poreza, primjenjivat će se automatski iznos od 225 eura umjesto dosadašnjih 200 eura.
- Druga kategorija turističke razvijenosti: Minimalni godišnji paušal povećava se sa 70 na 100 eura po krevetu, dok se automatski iznos u slučaju nedonošenja lokalne odluke podiže sa 135 na 150 eura.
Što to konkretno znači za kućne budžete?
Povećanje zakonskih minimuma neće se jednako odraziti na sve pružatelje usluga smještaja. Konačnu visinu paušala i dalje određuju gradska i općinska vijeća unutar zakonom zadanih okvira. U sredinama koje već sada naplaćuju 150 eura ili više po krevetu u prvoj kategoriji, ovo zakonsko usklađivanje ne mora nužno dovesti do novog poskupljenja.
Međutim, u općinama i gradovima koji su dosad primjenjivali najniže stope, troškovi će osjetno porasti. Primjerice, vlasnik apartmana sa šest kreveta u mjestu prve kategorije koji je dosad plaćao minimalnih 100 eura po krevetu, godišnje je izdvajao 600 eura. S novim minimumom od 150 eura, njegova će godišnja obveza narasti na 900 eura, što je povećanje od 300 eura. Iz udruga koje okupljaju male obiteljske iznajmljivače već upozoravaju kako bi ovakav paušalni pristup, koji ne prati stvarnu zaradu i popunjenost objekta, mogao najviše pogoditi one s nižim cijenama smještaja i potaknuti poskupljenja u idućoj sezoni.
