Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta prihvatio je danas Piculino Izvješće o napretku Crne Gore za 2022. godinu
“Ovim Izvješćem, posljednjim u ovom mandatu, uspjeli smo našim stajalištima pokriti jednu dinamičnu godinu koja je za Crnu Goru, nažalost, nasuprot silnim unutarnpolitičkim previranjima, bila još jedna godina stagnacije na europskom putu. Očekujemo što skorije formiranje proeuropske Vlade koja će jasno i nedvosmisleno podržavati europske politike i vrijednosti, u skladu s očekivanjima značajne većine svojih građana”, istaknuo je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu povodom današnjeg usvajanja njegovog prijedloga Izvješća na sjednici Odbora za vanjsku politiku.
Prijedlog koji će se naći na dnevnom redu plenarne sjednice EP-a, izglasan je s 51 glasom članova odbora za i tri glasa protiv i osam suzdržanih.
Osim ovih domaćih izazova, Piculino izvješće također skreće pozornost na sve veću zabrinutost Europskog parlamenta zbog vanjskog uplitanja, naglašavajući potrebu da Crna Gora bude oprezna protiv kampanja dezinformiranja i utjecaja stranih sila. “Za širu europsku zajednicu, a posebno za Republiku Hrvatsku, postojan napredak Crne Gore nije samo pitanje pristupanja jedne nacije; radi se o osiguravanju dugoročne stabilnosti, prosperiteta i demokratskog integriteta cijele naše regije”, rekao je Picula nakon glasanja.
Samo izvješće još jednom potvrđuje da proces proširenja EU-a primarno ovisi o spremnosti zemalja kandidatkinja i angažmanu njihovih političkih lidera. Izražava zabrinutost zbog evidentne stagnacije Crne Gore u pristupnim pregovorima s EU. Poziva crnogorske vlasti da se angažiraju na europskom putu i naglašava važnost političke stabilnosti i reformi. Crnu Goru se pohvaljuje zbog podrške Ukrajini, ali izražava i zabrinutost zbog povećane ruske prisutnosti, uključujući oligarhe. Osvrće se na uplitanje stranih sila, posebno Rusije, u unutarnje poslove Crne Gore i poziva na jačanje otpornosti prema dezinformacijama.
Zastupnici su također izrazili zabrinutost zbog sporazuma s Srpskom pravoslavnom crkvom i pokušaja promocije Rusije kao zaštitnika. Pozdravljena je odluka o prekidu programa dodjele državljanstava stranim ulagačima.
Također, Izvješće iznova naglašava važnost neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i reforme izbornog sustava.
Crnu Goru se potiče da uspostavi učinkovit pravni okvir borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te izražava zabrinutost zbog mogućeg utjecaja organiziranog kriminala na politiku, ali i pohvaljuje dosadašnje napore u borbi protiv organiziranog kriminala u Crnoj Gori kroz privođenja ključnih osoba iz kriminalnog miljea. Također, u Izvješću se izražava zabrinutost zbog dugog trajanja sudskih procesa i potiče brže donošenje presuda uz poštivanje prava optuženih.
Naglašava se i važnost suradnje EU i Zapadnog Balkana s Europskim javnim tužiteljstvom (EPPO), te se poziva Crnu Goru da razvije strategiju za borbu protiv trgovine ljudima te surađuje s Europolom i Eurojustom u borbi protiv prekograničnog kriminala.
Pozdravlja strategiju za reformu javne uprave, ali izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka i poziva na depolitizaciju javne službe.
Naglašava potrebu suzbijanja govora mržnje i online uznemiravanja te se osvrće na spor napredak u području slobode izražavanja. Vlada zabrinutost zbog političke polarizacije u medijima, disinformacijskih kampanja i manjka neovisnosti javne televizije, te naglašava važnost transparentnosti i zaštite novinara kao i potrebu za istragama u slučajevima prijetnji i nasilja protiv njih.
Izvješće naglašava važnost poštovanja prava nacionalnih manjina i potrebu za jačanjem institucionalnih i zakonodavnih okvira za njihovu zaštitu, te izražava zabrinutost zastupnika u EP-u zbog diskriminacije ranjivih skupina i potiče zaštitu LGBTIQ+ prava, te ističe važnost zaštite prava žena, borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i seksizma.
Pohvaljuje Crnu Goru zbog regionalne suradnje i potiče jačanje veza s EU i susjednim zemljama, te u isto vrijeme Crnu Goru poziva da se pridržava odredbi o nasljeđivanju bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i da rješava bilateralne sporove sa susjedima, uključujući neriješena granična pitanja.
Poziva vlasti Crne Gore da dalje koriste Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan i EU Global Gateway Initiative, kao i da što bolje iskoriste EU fondove. Na kraju, Izvješće potiče Crnu Goru na energetsku tranziciju u skladu s Pariškim sporazumima i ciljevima EU-a za dekarbonizaciju, te naglašava potrebu da sve nove investicije u infrastrukturu budu u skladu s normama EU-a o procjeni utjecaja na okoliš.
