Veliko istraživanje o povjerenju u pravosudni sustav u Hrvatskoj provedeno je na poticaj GREC-a, organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije. Istraživanje je financirala Svjetska banka, a provela agencija Ipsos Puls u razdoblju od 22. ožujka do 15. svibnja 2016. godine.
Rezultate istraživanja na svojim stranicama objavilo je Ministarstvo pravosuđa. 68 posto građana u Hrvatskoj ima negativno mišljenje o radu pravosuđa. Više od polovice građana, 51 posto, uvjereno je da prosječan čovjek u Hrvatskoj kao stranka u sudskom postupku ne može očekivati pošteno suđenje. Mišljenje o funkcioniranju pravnog sustava ocjenjeno je kao negativno; Ugled sudaca negativno je ocijenjen sa 71%, Ugled državnih odvjetnika negativno je ocjenjen s 59%, poreznim uredima ne vjeruje 43% građana, službi za izdavanje građevinskih dozvola ne vjeruje 54% građana. 73 % zaposlenika Ministarstva pravosuđa kao problem korupcije vide u utjecaju politike na sudove i policiju. 64% zaposlenih u Ministarstvu pravosuđa ističu problem u korumpiranosti sudaca, što je bitna prepreka u budućem učinkovitijem radu sudova i ukupnog sustava pravosuđa. Izvješće State Departmenta od 4.travnja.2016. godine socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i djeci te korupcija najveći su problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj izazvalo je veliku pozornost medija. Prvi put u modernoj povijesti izvješće pučkog pravobranitelja za ljudska prava (za 2015. godinu) odbačeno je na temelju sadržaja – piše State Department i navodi da je izvješće sadržavalo slučajeve govora mržnje, kršenja prava manjina i ograničenja medijskih sloboda. Sve naprijed navedene činjenice potvrdio je i Ivan Turudić kao Predsjednik Županijskoga suda Zagreb koji je za nacionalni tjednik Globus istaknuo u svom intervjuu da u Hrvatskoj nema pravne sigurnosti, nema jednakosti građana pred zakonom.Turudić je spomenuo i neke nezakonite odluke Ustavnog suda, kojima se izgubila arbitraža u Ženevi, poništavanjem presude Sanaderu, Ustavni sud postupio je protivno ustavnom zakonu… Na lokalnim razinama pojedini građani suočeni s nezakonitim radom sudaca, koji sude na temelju slobodne ocjene dokaza, a ne stvarnih činjenica, opredijelili su se na pisanje knjiga. Grad Makarska tako je dobio knjigu s naslovom Makarska Biro-Korupcija, autora Zdenka Lučića. Business.hr, u svom broju 1623. iz 2014. godine objavio je tekst pod naslovom; Knjiga koju bi trebao imati svaki grad u Hrvatskoj, Monografija gospodarskog kriminala u Makarskoj, Makarska Biro Korupcija. Knjiga, koja na 543 stranice opisuje niz privatizacijskih pljački državnih poduzeća, malverzacija, prevara, krivotvorenja različitih dokumenata , pogodovanja različitim intersnim skupinama, ucjenjivanjima investitora. Jedan dokument Ministarstva pravosuđa koji je zaprepastio javnost izlaskom knjige Makarska Biro Korupcija je da je makarska dugogodišnja sutkinja, kasnije predsjednica Općinskog suda Makarska, Suzana Alač, sudovala bez valjane, (falsificirane – lažirane ) dokumentacije. Tri godine nakon izlaska knjige i objavljene dokumentacije nije bilo negativnih posljedica, sankcija, za pravosudne kadrove makarskoga suda, osim što je korumpirana sutkinja postala odvjetnica uz pomoć pravosudne mafije , koju spominje State Department SAD-a, kao i veliko istraživanje GERC-a, koje je osmišljeno od strane Vijeća Europe. Danas za posljedicu Grad Makarska ima imovinsko pravne sporove u kojima pojedini građevinski poduzetnici tvrde da su vlasnici ekspopriranih zemljišta, čije vlasništvo su stekli temeljem presuda zbog ogluhe, Općinskog suda Makarska. Dodatni korupcijski faktor Grada Makarske je Imovinsko pravna služba Grada Makarska koja ima ili nema evidenciju o predmetima Eksproprijacija, nacionalizacija i konfiskacija, pravne službe koja ima 13 djelatnika koje zastupa Odvjetnički ured iz Zadra. Trenutno na državnoj razini možemo pratiti medijski sukob Predsjedika Županijskog suda Zagreb s Ministrom pravosuđa, a na lokalnoj makarskoj razini možemo pratiti sukob-represiju gradskih službi i građevinskih poduzetnika, koji financiraju stranke-kaste koje preuzimaju ili koje su na vlasti .
