Na otoku Hvaru razgovarali smo s građanima, ali i dijelom otočkih zdravstvenih radnika, o njihovim problemima, ali i  SDP-ovoj viziji zdravstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ)

SDŽ je najveća hrvatska županija, kojoj tijekom sezone gravitira skoro 2 milijuna korisnika godišnje pa je pružanje zdravstvene skrbi zahtjevno i izazovno i zbog geografskih obilježja županije.

Stanje je pogotovo neodrživo na otocima, zbog naprijed navedenih posebnosti, ali većinom zbog  njihove nezadovoljavajuće povezanosti s kopnom.

Prof. dr. Joško Markić, predsjednik SDP-ova županijskog Odbora za zdravstvo i vijećnik u Skupštini SDŽ istaknuo je kako je cilj SDP-ove zdravstvene politike poboljšanje zdravlja građana, poboljšanje njihove kvalitete života te samim time dulji očekivani životni vijek. To se mora i može postići pojačanom skrbi države te ambicioznijim aktivnostima lokalne uprave kako bi se povećala dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite, posebice na primarnoj razini u sklopu Doma zdravlja te Službe Hitne medicine. Važno je osigurati dostupnost specijalističkih pregleda na otoku i što bliže mjestu stanovanja. Time će se smanjiti i pritisak na bolnički zdravstveni sustav, smanjiti putni troškovi i izostanci s posla, a i negativni demografski trendovi mogu biti zaustavljeni. Treba bolje povezati sustav primarne zaštite i drugih javnih sektora, s naglaskom na sektor socijalne skrbi, a u suradnji i partnerstvu s udrugama pacijenata dinamički prilagođavati dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga. Osim toga, primarna zdravstvena zaštita mora proširiti svoje usluge i ostalim suradnim strukama, poput nutricioniste i dijetetičara, psihologa, logopeda, i sl. Mnogi se sjećaju tkz. dispanzera u domovima zdravlja i nanovo moramo uspostaviti taj koncept.

Mnogi liječnici na otok dolaze, ali se kratko zadržavaju jer nedostaje poticajnih mjera za njihov ostanak. Posebnu poterškoću stvaraju visoki troškovi života i nemogućnost priuštivog stanovanja, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. Sanja Ćurin, predsjednica SDP Hvar, je stoga mišljenja kako je neophodno aktualizirati programe poticajne stanogradnje koja će imati pozitivan učinak na otočku demografiju, ali i zadržavanje osoba u deficitarnim zanimanjima na otoku.

– Grad Hvar treba graditi zgrade s POS-ovim stanovima i biti njihov vlasnik. Njihovim transparantnim davanjem u dugoročni povoljnji najam, prvenstveno po socijalnom principu i za osobe zaposlene u zanimanjima od posebnog javnog interesa za naše građane, uspostavili bi sustav sigurnosti dugoročnog najma bez straha od gubitka istog pred turističku sezonu te lakše zadržali osobe deficitarnih zanimanja na otoku. Što se zdravstvenih djelatnika tiče, njihov ostanak je temelj kvalitetnijeg praćenja zdravstvenog stanja naših građana.

Iako bi većinu zdravstvenih problema pacijenti trebali riješiti u ambulantama doma zdravlja u svojoj blizini, često stanje nije takvo. Medicinski timovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preopterećeni su brojem pregleda, kontakata i administrativnom dokumentacijom, a uvjeti za rad nisu ponekad adekvatni. Neki timovi u SDŽ nemaju stalnog liječnika, a veliki dio timova će ostati bez vodećih liječnika zbog njihovog skorašnjeg odlaska u mirovinu. Naime, čak 97 ih je starije od 60 godina, a na specijalizaciji je tek trećina tog broja, od čega neki tek od nedavno. Stanje u zdravstvenoj zaštiti žena također nije dobro jer postoje timovi bez nositelja gdje se doktori izmjenjuju i ne rade kontinuirano što otežava kontinuitet skrbi tijekom praćenja trudnoće, a stanje u području primarne pedijatrije tek odnedavno pokazuje trend pobljšanja, ali nažalost neravnomjerno i slabije na otocima i ruralnim područjima.

– Posebni problem građanima u SDŽ čini otežana dostupnost i nezadovoljavajuća kontinuiranost zdravstvenih usluga, poglavito u ruralnim područjima te otocima. Stoga se mnogi naši sugrađani, s pravom, osjećaju građanima drugog reda – navodi Liljana Caratan Lukšić, vijećnica u Skupštini SDŽ s Hvara. U medicinsko-biokemijskim laboratorijima izvan Splita se uzorci uglavnom uzimaju samo rano ujutro te se za mnoštvo usluga, uključivo pretrage za onkološke bolesnike i OGTT testiranja trudnica, mora ići u Split. Za vrijeme lošeg vremena su laboratorijske pretrage u potpunosti nedostupne. Dakle, za nešto poput vađenja krvi za što je pacijentima u gradovima potrebno pola sata, sat vremena, otočanima traje od 5 sati ujutro do 17 popodne.

 Posebne poteškoće postoje i zbog nedovoljne dostupnosti Hitne medicinske pomoći, a neki otoci niti nemaju samostalnu službu HMP.   Grad Hvar sufinacira cijeli jedan tim Hitne, a izmjenom Mreže bi tu funkciju trebala preuzeti država te povećati broj dostupnih timova uvažavajući geografska obilježja otoka te značajno povećanje korisnika usluga tijekom turističke sezone.

Svi građani Republike Hrvatske su jednaki i imaju pravo na jednako liječenje.

U SDŽ, Hitna medicinska služba nije samo ljeti ugrožena. Ona mora biti bolja i dostupnija i u ostatku godine. Jednostavno rečeno: nije isto jeste li životno ugroženi u Splitu, Trogiru, Sinju, Jelsi ili Visu! Uspostavom samoodrživog i stalnog civilnog sustava Hitne helikopterske službe, izgradnjom dodatnih heliodroma te sustavom brzih brodica moramo svakom stanovniku Republike Hrvatske omogućiti zdravstvenu zaštitu u slučaju životnougrožavajućih stanja unutar „zlatnog sata“.

Vizija SDP-a je da građani SDŽ svih dobnih uzrasta u okviru doma zdravlja odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite kvalitetno ispune većinu svojih zdravstvenih potreba, bez odlaska u bolnicu ili privatnu polikliniku. Tu viziju domova zdravlja se može i mora ostvariti povećanjem funkcionalnosti domova zdravlja poput omogućavanja rada u više ambulanti, ojačavanja sekundarne specijalističke razine, nagrađivanjem timova u udaljenim ambulantama, nagrađivanjem timova koji provode preventivne programe i uspješno zbrinjavaju medicinske potrebe na primarnoj razini, uvođenjem administratora, novih usluga i specijaliziranih savjetovališta, povećanjem broja medicinskog osoblja…

Pritom je uloga države presudno bitna jer ona mora prepoznati specifičnosti sustava zdravstva u SDŽ i čim prije povećati izdvajanja za zdravstvenu zaštitu u našoj županiji – zaključuje prof. Markić.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime