Nekoliko mjeseci prije ubojstva Milana Levara, na dužnost načelnika Policijske uprave Ličko-senjske imenovan je veterinar Dubravko Novak
Levara su nekoliko puta pokušali ubiti, ali ga policija nije zaštitila, piše Dnevno. U operativnom smislu, dio odgovornosti za sigurnosne propuste koji su ubojicama omogućili da likvidiraju Milana Levara svakako je i na tadašnjem policijskom načelniku Dubravku Novaku, koji sada obnaša dužnost načelnika Policijske akademije, ali i predsjednika povjerenstva kojem Ravnateljstvu MUP-a predlaže izbor visokih policijskih dužnosnika.
Veterinar na čelu Policijske akademije
Dakle, Dubravko Novak, koji je po struci veterinar, gotovo dvije godine, uz dužnost načelnika Policijske akademije, obavlja i ulogu glavnog kadrovika ministra Davora Božinovića.
Razgovarali smo s nekoliko iskusnih policajaca i policijskih dužnosnika koji Novaka smatraju jednom od najodgovornijih osoba za stanje u MUP-u, a jedan od naših izvora iz MUP-a to je stanje komentirao sljedećim riječima.
“Cijelo ministarstvo, poglavito Ravnateljstvo policije, može se gledati kao jedan kupleraj jer je upravo i prožeto ljubavničko-sponzorskim odnosima od najviših do najnižih razina. U mnogim je situacijama funkcioniranje Ravnateljstva policije u proteklim godinama bilo dovedeno u pitanje zato što čelnici ustrojstvenih jedinica nisu međusobno kontaktirali ili su dolazili u konflikte upravo zbog tih ljubavničko-sponzorskih odnosa. Ako jedan načelnik spava sa suprugom svoga službenika, a službenik sa suprugom svoga načelnika, i uz to rade u istim ili bliskim ustrojstvenim jedinicama, a to akteri znaju ili vremenom saznaju, i tako uzduž i poprijeko cijelog ravnateljstva, ne treba biti inteligentan da se shvati da je takvo stanje neodrživo i pogubno za funkcioniranje organizacije. Pa ako se i policijska služba prilagodi takvim zavodničkim očekivanjima ocvalih rukovoditelja koji mogu biti korisni u hijerarhijskom napredovanju određenih dama koje za to imaju dovoljno dobar želudac, ili se zaljube ili naprosto imaju afiniteta za takav način napredovanja u službi, to ima i svoje negativne reperkusije kod onih koji svoju profesiju doživljavaju onako kako bi i trebali, tj. ozbiljno. To za žene u policiji koje drže do svoga dostojanstva i profesije znači raznorazne seksizme na dnevnoj osnovi, omalovažavanja i, općenito, dnevne povrede njihova ženskog dostojanstva”, ispričao nam je ovaj policijski dužnosnik.
Status žena u policiji oduvijek je bila tabu-tema. U zatvorenom policijskom sustavu u kojem vladaju muška pravila, žene su često žrtve raznih pritisaka i ucjena te ponižavanja i vrijeđanja na radnome mjestu, zbog čega su pokrenuti i sudski sporovi protiv MUP-a.
Novi mehanizmi ‘selekcije’ podobnih i nestručnih kadrova
O ljubavničkim odnosima rijetki javno govore, ali oni svejedno imaju utjecaj na obavljanje svakodnevnih poslova, a kada je riječ o višim policijskim dužnosnicima, i na samu nacionalnu sigurnost. Naš drugi sugovornik upozorava da se iza dobrih rezultata polaznika Policijske akademije krije nepotizam i usklađivanje propisa s mogućnostima kandidata.
“Policijskom akademijom oduvijek su upravljali pripadnici ove ili one stranačke infrastrukture, ali do danas se nikad nije bilo takvog ešalona aparatčika, neznalica i nekompetentnih uhljeba, a bilo ih je svakakvih. U pravilu, nitko od rukovoditelja u Policijskoj akademiji nije ispunjavao formalne uvjete za radno mjesto na koje su raspoređeni, pa se s njima postupalo dvojako: ili su izvanredno unapređivani ili su spuštani kriteriji za raspored na ta radna mjesta, a ponekad i jedno i drugo. Dakle, kao i u drugim dijelovima Ministarstva i Ravnateljstva policije, prema sponzorsko-ljubavničkom, prijateljsko-rodbinskom i drugim nestručnim kriterijima, odabrani su kandidati za određeno rukovodno radno mjesto za koje su se dobivala takozvana privremena rješenja. Potom se za ta radna mjesta raspisao interni oglas ili javni natječaj. Potom su ‘blagoslovljeni’ kandidati, naravno, neformalno, pozvani na razgovor prije formalnog testiranja za koja su im se, naravno, dala pitanja koja će ‘sutra’ imati na testiranju. Bilo je i ekscesnih situacija, jer su se ‘blagoslovljeni’ kandidati jako naljutili kad su im se priopćila samo pitanja koja će im biti postavljena, a ne i odgovori, pa je onda osoba iz resora kadrovskih poslova ponizno i hitno dostavila i odgovore na ta pitanja. Naravno da su uspjesi selekcije bili iznad svih očekivanja, nikada u povijesti nisu polučeni tako izvanredni rezultati selekcijskog postupka, sve sami genijalci”, rekao nam je izvor s Policijske akademije.
Kao konkretne primjere, naš izvor navodi sljedeće podatke:
“Zbog takvog kadroviranja, na čelnim pozicijama ustanove koja obrazuje policijske kadrove imamo ljude slijedećih stručnih profila: načelnik policijske akademije – veterinar; dekan Visoke policijske škole – socijalni radnik (defektolog); voditeljica Policijske škole Josip Jović – defektolog; voditelj Službe za stručno usavršavanje i specijalizaciju – kineziolog, itd., itd. Naravno da većina ključnih rukovoditelja nema ni jednog školskog sata bilo kakvog policijskog obrazovanja.”
Dekan Visoke policijske škole je Krunoslav Borovec, koji je obnašao razne dužnosti, od glasnogovornika do načelnika Policijske uprave.
Prave opasnosti izmjene Zakona o policiji
Prema tvrdnjama našeg izvora s Policijske akademije, Borovec pri postavljanju na dužnost dekana nije ispunjavao akademske kriterije koji su propisani Statutom škole. Isti izvor tvrdi da je Krunoslav Borovec zato odmah nakon preuzimanja dužnosti imenovao radnu skupinu sa zadatkom uklanjanja spornih članaka iz Statuta. Što se tiče izmjena Zakona o policiji, iskusni policijski stručnjak i pravnik objasnio nam je da su bitne izmjene promakle medijima i široj javnosti, a upravo one predstavljaju novi mehanizam političke kontrole imenovanja kadrova u MUP-u.
“Odavno je poznato da je kadrovska politika jedina realna politika, pa su i bitne izmjene Zakona o policiji kamuflirane trivijalnim, ali medijski zanimljivm izmjenama pravila o tzv. civilnom nadzoru, a bitne izmjene se zapravo odnose na način kadroviranja i postavljanja sebi lojalnih kadrova na svim razinama, ali i na mehanizam kontrole njihove lojalnosti.”
Tako se mijenja čl. 61 Zakona i uvodi dodatni osigurač političke kontrole zamjenika glavnog ravnatelja policije i načelnika policijskih uprava – uvodi se mogućnost da ih se smijeni na način da ih se jednostavno ocijeni slabom ocjenom za proteklo razdoblje (zadovoljava – čl. 12 izmjena).
Članak 72 se mijenja kako bi se omogućilo raspoređivanje (smjenjivanje) policijskih službenika bez njegova pristanka na radno mjesto nižeg osobnog zvanja od zvanja koje policijski službenik ima, za što je dosad bio potreban pisani pristanak (čl. 17 izmjena).
Čl. 20 prijedloga izmjena i dopuna Zakona u dijelu obrazloženja navodi nešto što se u Zakonu i ne mijenja – čl. 88 zakona ostaje potpuno isti, ali u obrazloženju nepostojećih izmjena spominje se Statut Visoke policijske škole i navode lažne činjenice. Naime, u ocjeni stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona itz toga proisteći stoji: “Treća dopuna odnosi se na Statut Visoke policijske škole koji u nekim dijelovima sadrži odredbe o načinu imenovanja rukovodećih policijskih službenika, čime nije usklađen s odredbama Zakona o policiji. Uvođenje nove odredbe jasnije će determinirati opseg poslova koji mogu biti normirani Statutom i koji su prepušteni akademskom samoupravljanju uz uvažavanje specifičnosti organizacije Ministarstva. Posebnosti visokog policijskog školstva imaju utemeljenje u članku 48. stavcima 4. i 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, što uključuje i upravljanje ljudskim potencijalima.” U dijelu obrazloženja (čl. 20) stoji: “Također, Statut Visoke policijske škole nije usklađen s organizacijom Ministarstva u dijelu koji se tiče načina upravljanja institucijom i postavljanja rukovodećih službenika, zbog čega se dulje vrijeme nije primjenjivao u reguliranju kadrovskih odnosa. Navedene statutarne odredbe potječu iz razdoblja kada je Visoka policijska škola imala drugačiji status te se ovom dopunom nastoji omogućiti usklađivanje odredbi Statuta s odredbama Zakona o policiji”, objašnjava nam izvor.
Poslali smo upit Policijskoj akademiji. Zanimalo nas je zašto se mijenjao Statut Visoke policijske škole te zbog čega su mijenjani razni stručni kriteriji. Pitali smo i zašto je, na primjer, ukinut indeks tjelesne mase prilikom prijema na Policijsku akademiju. Postavili smo i pitanje stručnosti vodećih kadrova na Policijskoj akademiji, kao i međusobnih odnosa koji ondje vladaju. Kratak odgovor dobili smo od načelnika Policijske akademije, koji nam je poručio da upit pošaljemo MUP-u Republike Hrvatske. To smo i učinili, ali do današnjeg dana od MUP-a Republike Hrvatske nismo dobili nikakav odgovor, baš kao ni na zadnja tri upita, od kojih smo prvi poslali još 14. travnja ove godine.
Nema komentara. Očito je svaki suvišan!