Umjesto rasprodaje hrvatske zemlje, treba nam gospodarska resuverenizacija!

Hrvatske vlasti od 2000. godine pa do današnje Plenkovićeve Vlade
rasprodale su velik brojnih javnih dobara i tvrtki – onoga što se kolokvijalno naziva državnim srebrom

• koje su ključne za trajni gospodarski i svekoliki razvoj hrvatske države. Novac dobiven tim
  prodajama nije se koristio za ulaganje u trajniju infrastrukturu, škole, bolnice i javne službe, nego u
  pravilu za financiranje klijentelističko-koruptivne mreže vladajućih struktura.
  Nakon što je prodana većina tvrtki i javnih dobara, postoji opasnost rasprodaje prirodnih javnih
  dobara kao što su vode, šume i zemlja. Prošle godine istekao je moratorij na prodaju zemljišta u
  Hrvatskoj strancima. S obzirom na to da je cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj vrlo niska,
  postoji opravdana bojazan od toga da špekulativni kapital svjetskih moćnika preuzme hrvatske
  poljoprivredne površine. Opći je, naime, trend da transnacionalne korporacije, u vlasništvu
  globalističkih moćnika, otkupljuju milijune i milijune hektara zemlja, ali i izvora pitke vode, posebno u
  nerazvijenijim zemljama.
  Domovinski pokret oštro se protivi rasprodaji hrvatske zemlje. Gubitkom zemlje država gubi svoj
  gospodarski suverenitet. Hrvatska već danas ima najnižu samodostatnost u poljoprivrednoj
  proizvodnji u cijeloj Europskoj uniji, a vladajući ne poduzimaju ništa da se to promijeni. Umjesto
  nastavka pogubne prakse rasprodaje državnog srebra, Domovinski pokret zalaže se za jačanje
  samodostatnosti u proizvodnji hrane, ali na drugim područjima kao što je energetika. Posljednjih
  godina mnoge su krize – od korona-krize, ratova u Ukrajini i Gazi ili aktualnih incidenata u Crvenom
  moru – dovodile u pitanje globalne lance opskrbe.
  Ti se poremećaji posebno opasno reflektiraju na države koje imaju niske stope samodostatnosti.
  Aktualna dinamika međunarodnih odnosa govori u prilog nastavka krize i još snažnijih geopolitičkih
  sukoba. Gotovo da nema dijela svijeta u kojemu ne tinja neki potencijalni sukob koji sutra može
  razbuktati vatru i posljedično ugroziti lance opskrbe. To i Hrvatsku navodi na pomno razmatranje
  vlastitoga gospodarskog položaja.
  Nije istina da kapital nema naciju. Iza velikih pripovijesti o slobodnom tržištu i globalizaciji nerijetko
  se kriju interesi većih i moćnijih zemalja i bitka za ekonomskom dominacijom. U skladu s time,
  mnoge države EU-a, među kojima i Hrvatskoj susjedne Slovenija i Mađarska, pronašle su zakonske
  načine kako zaštititi poljoprivredna zemljišta od rasprodaje strancima. Zakonom su propisale
  restriktivne uvjete pod kojima se mogu kupovati poljoprivredna zemljišta, pri čemu se na kupnju
  stimuliraju domaći poljoprivrednici.
  Posljednjih se dana špekulira o tome da bi Fortenovin poljoprivredni biznis mogao biti prodan
  strancima. U pitanju su ogromne poljoprivredne površine, ali i tvrtke od strateškog nacionalnog
  interesa. Sada jasno vidimo kuda su nas dovele politike HDZ-a i Mosta koji su oformili grupu Borg i
  tako omogućili prodaju Agrokora strancima. Izručili su Hrvatsku ruskom kapitalu, američkom
  kamatarenju, arapskim tužbama i teritorijalnim aspiracijama Srbije i Mađarske.
  Domovinski pokret protivi se prodaji hrvatske zemlje – natopljene krvlju hrvatskih branitelja kroz
  stoljeća – koju smatra jednim od ključnih jamaca hrvatskoga nacionalnog suvereniteta. Umjesto
  rasprodaje hrvatske zemlje, Hrvatskoj je potrebna gospodarska resuverenizacija i jačanje vlastitih
  proizvodnih kapaciteta. Globalističke i protusuverenističke politike Hrvatsku su dovele na dno
  Europske unije.