Na današnjoj sjednici Vlada će raspravljati o izmjenama Kaznenog zakona u kojima će i dalje ostati odredba o sramoćenju, ali se predlažu izmjene koje bi, prema službenom tumačenju, trebale spriječiti neopravdane osude i u velikoj mjeri olakšati obranu novinarima i javnim osobama što se zbog sramoćenja nađu na sudu.
Sud je dosad mogao donijeti presudu za klevetu iako se nije znalo je li tvrdnja istinita ili ne, a prema pozitivnom zakonskom rješenju takve situacije obuhvaćene su sramoćenjem koje se odnosi na one slučajeve koji su ranije neopravdano tretirani kao kleveta.Na dnevnom redu je i reforma zajedničke poljoprivredne politike – Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020. Reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU počinje od siječnja 2015. i donosi tri nova elementa. To su program osnovnog plaćanja, „zelena“ plaćanja i plaćanja za mlade poljoprivrednike. Na osnovna plaćanja otpada 41 posto financijske omotnice ili godišnje 1,3 milijarde kuna, dok će kroz “zelene” potpore biti isplaćeno 964 milijuna kuna što je 30 posto od ukupnih sredstava. Za dodatne potpore namijenjene mladim poljoprivrednicima bit će izdvojeno dva posto, odnosno 64 milijuna kuna.
HND: Ukinite kazneno djelo sramoćenja
Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva da Ministarstvo pravosuđa i Vlada potpuno brišu (novouvedeno) kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona. Novinarska struka ne može prihvatiti nedovoljna predložena ‘poboljšanja’ članaka 147. i 148. Kaznenog zakona prema kojima „ne bi bilo kaznenog djela teškog sramoćenja ako počinitelj dokaže istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost.“ Počinitelj dakle mora dokazati istinitost umjesto da tužitelj osporava istinitost tvrdnje, a osim toga ni dokazivanje istinitosti ne oslobađa optuženog optužbe ako se „činjenične tvrdnje odnose na osobne ili obiteljske prilike“. Podsjećamo da kad se radi o javnoj osobi, onda objava informacija uglavnom preteže nad zaštitom njegove privatnosti – ako novinar informira u javnom interesu. Istina, uvodi se isključenje protupravnosti za uvredu i teško sramoćenje pa nema kaznenog djela ako je počinjeno u novinarskom poslu, u umjetničkim i znanstvenim djelima ili drugoj javnoj djelatnosti, ako je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga. No, je li javni interes ili nije, to po slobodnoj procjeni ocjenjuje sudac, a dosadašnja praksa ne daje razlog za optimizam. Prijedlog HND-a je posvemašnja dekriminalizacija kaznenih djela protiv časti i ugleda, dakle – i sramoćenja i uvrede i klevete. Dekriminalizaciju je provela ne samo Velika Britanija nego i BiH, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Minimalno rješenje koje bi prihvatila novinarska struka bilo bi to da u KZ-u kao kazneno djelo protiv časti i ugleda ostane jedino kleveta, uz isključenje protupravnosti u novinarskom i umjetničkom poslu, ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da počinitelj nije postupao s pretežitim ciljem da škodi časti i ugledu. Inače, izmjene KZ-a koje vlasti predlažu nastavit će štititi moćnike a nauštrb medijskih, novinarskih sloboda i nauštrb kvalitete novinarskog posla koji su bitni za demokraciju svake zemlje, poručuju iz HND-a. (Večernji list)