Svjetska financijska tržišta spremaju se na novi šok koji bi mogao prouzročiti švicarski franak, sličan onome od 25. siječnja ove godine kada su u još veće brige gurnuti svi dužnici u švicarcima.
Švicarska narodna banka (SNV) razmišlja o ponovnoj intervenciji na tržištu kako bi se zaustavio rast franka koji švicarske proizvode čini sve skupljima na izvoznim tržištima. Stoga je švicarski izvoz u prvom tromjesečju ove godine pao 2,6 posto, a Švicarska je, po svemu sudeći, ušla u recesiju. Naime, u prvom kvartalu ove godine švicarski BDP pao je 0,2 posto, a svi podaci govore da je minus zabilježen i u drugom kvartalu.
Izgubili 50 milijardi
Time je Švicarska ušla u tehničku recesiju koja je po definiciji određena kada BDP uzastopno padne dva kvartala. Podsjetimo, švicarski guverner Thomas Jordan objavio je sredinom siječnja ove godine da više neće braniti tečaj franka u odnosu na euro – godinama je SNV držao omjer euro-franak 1,2:1. Franak je u nekoliko dana premašio vrijednost eura i skočio na gotovo 8 kuna, što je cijenu kredita u francima gotovo preko noći podiglo za više od 20 posto. Posljedica drame sa “švicarcem” bila je intervencija hrvatske Vlade koja je dužnicima fiksirala tečaj franka na 6,39 kuna.Posljedice prejakog franka odrazile su se na pad švicarskog gospodarstva koje je zbog poskupjelih proizvoda postalo manje konkurentno. Sada je novi uzlet franku dala i grčka kriza. Naime, bogatiji Grci u posljednje vrijeme svoje su milijune eura pohranili u Švicarskoj, što je smanjilo vrijednost eura i dodatno ojačalo franak. Iz švicarske industrije upozoravaju da je jaki franak ugrozio 30.000 radnih mjesta, a Švicarska narodna banka u prvih šest mjeseci zbog prejake valute izgubila je 50,1 milijardu franaka (47,4 milijardi eura). Čini se da je sazrelo vrijeme za novu intervenciju za slabljenje franka.
Jako je precijenjen
– Ako to bude potrebno zbog novčano-političke situacije, spremni smo intervenirati. Jasan signal za to dali smo nakon objave referenduma u Grčkoj, kada smo zabilježili sve veće priljeve u sigurnu luku za novac – švicarski franak – kazao je Fritz Zurbrügg, potpredsjednik direktorija Švicarske narodne banke, u razgovoru za list “Finanz und Wirtschaft“.U kriznim situacijama ljudi se tradicionalno okreću zlatu, dolaru i ponajviše švicarskoj valuti. Investitori su u posljednje vrijeme okrenuli leđa zlatu tako da je ono na sve manjoj cijeni, a ulaganja u dolar i franak i dalje rastu. Posljedica toga je, kaže Zurbrügg, da je franak “jako precijenjen”.Vlada je fiksirala tečaj franka za dužnike, ali samo na godinu dana i ta mjera istječe u veljači. Do tada spas za dužnike može biti samo slabljenje franka kroz intervenciju Švicarske narodne banke. Tome u prilog idu i parlamentarni izbori u Švicarskoj, koji su raspisani za 18. listopada ove godine. Precijenjeni tečaj franka koji ugrožava gospodarstvo bit će glavna predizborna tema. (Večernji list)
