Usudit ću se i priznati Vam-da bolujem od patološkog manjka radoznalosti što bi podrazumijevalo da me zaboli kurac: šta ko’ misli i govori o meni a još više me zaboli za tračeve iz kasabe koji se trkeljaju po mahalama-sokacima, na musali ili po rondovu!

Piše: Hrvatin Tomašević

No krajnje bezobzirno s moje strane bi bilo prešutjeti i ne odgovoriti bukađijama koji se vikom o:ustaštvu-fašizmu-rasizmu-šovinizmu-homofobizmu po raznim osnovama, nabacuju po Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Svi oni koji dobro poznaju povijest Hrvata znaju-kako je Hrvatima posvuda dobro, ali kako im je kod kuće u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni, ipak, najbolje! To je hrvatski dom koji žudi za uzdizanjem i prepun je bogatstva. Posebice bih istaknuo kako nitko u Europskoj Uniji, u Zagrebu, u Sarajevu, ne prihvaća tu istinu… Zamjetno, u zadnjem javnom istupu, Lidera…usprkos zahtjevu roda hrvatskoga, kako je sam priznao…Nije njegov san…Hrvatska Republika…A pajdaš Mile je ima…

Želite li biti dio mog sna…

Naglasio bih, kako ne želim, niti mogu govoriti o pravim razmjerima (zar da uskratim stručna izlaganja akademicima) bogatstva-radosti-sreće-duhovnosti-sveukupnog zadovoljstva i blagostanja građana Hrvatske Republike Herceg-Bosne…Samo zamjeram tim galamdžijama, koji su, naočigled, izgubili iz vida, velika dostignuća državnog uređenja starog koliko i sama demokracija-lideromanije! U mojoj Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni, voli i štuje se čovjek, a ne moć… Naime, najvažnija borba je-borba za lidera! Osvrnimo se oko sebe…Izbrojimo gene kamene…Pogledajmo istini u oči…Posvuda imamo veliki broj gospođa i gospode, dakako, nouveau riche-koji posjeduju: zidinama opasane obiteljske rezidencije, garaže pune auta s oznakama: Q,S,M,ML,RS,GT…Koje su za glupe i zaostale Hrvate pune fobija, potpuna nepoznanica!? Nadalje: uprihoduju prihode koji im osiguravaju ogroman kapital! Najposlije, najveći broj njih je visoko cijenjen, ne samo u svojoj zajednici, nego i u intelektualnim ali i u akademsko-stručnim krugovima i udrugama a posebice su cijenjeni i prihvaćeni kod svojih menagera i onih koji rade za njih! Nema tog tko bi želio biti radnik u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni! Ti Hrvati su manje vrijedni…Nadjenuli su im ime djelatnici…S razlogom-rad ne plaćaju! Po njima nije domoljubno nevjerovati lideromaniji! U među vremenu su ti liderovi samozavaratelji, upravo preko marljiva rada svojih djelatnika i uprihodavanjem javnog novca i resursa, domogli se velikog bogatstva! Što to oni u životu imaju a da im lider nije dao ili su oteli narodno i javno!? Čvrsto držim, kako su im građani Hrvatske Republike Herceg-Bosne i moja malenkost, dužni poželjeti: zdrav i dug život u sreći i blagostanju! Jer nije hrvatski narod onaj koji mrzi ili ne daj Bože da mu smeta uspjeh, a ponajmanje da zlomisli ZNA SE kome. Hrvati spram takvih, osjećaju snažnu određenu stegu!

Dozvolite, osvrnuo bih se i na onaj dio, nezamjetan u okvirima uznesenja sveukupnog uspjeha koji su ostvarili dužnosnici Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nezadovoljnika, kojima je dobro, ali… Pomozi im Bože…Nikad i ničim nisu zadovoljni!. Kad su ta laprdala u pitanju ja sam jasan: ni na ulici ni na kahvi ih ne volim sresti, a ne da na nekoj promociji-akademiji sjednem kraj njih. Ti mali-krivi Hrvati remete našu hercegbosansku harmoniju,čineći od rvata ljude koji se samozavaravaju i s mržnjom gledaju na stožernike koji institucionalizirano prakticiraju javnodužnosničku masturbaciju koja upravlja i bdije nad sudbinom Hrvatskog naroda u BiH! Takva vrsta neposluha za mene je nedopustiva! Blagostanje naroda se donosi deklaracijama i tu nema pogovora i oni koji je napišu ti i lideruju!

No,mene brine nešto drugo…Nigdje ti nezadovoljnici ne mogu pronaći mir-kakav im pruža Hrvatska Republika Herceg-Bosna…Tko bi uopće mogao da povjeruje tim laprdalima… Opetovano se potvrdilo, kako se je sveopća briga za hrvatski narod pokazala učinkovitom… Hrvati u staroj dobroj europskoj demokratskoj tradiciji prosvjeda odbijaju javno se zamjeriti stožernicima! Zašto ne afirmirati Hrvatsku Republiku HercegBosnu u okvirima BiH…? Zar se nije isto tako afirmirala BiH u okviru Jugoslavije…pozivam se na ZAVNOBIH!

Istina za volju, životni standard je na razini sna, no, lider ne sanja ove cijene, on to potrpa u sindikalnu mjesečnu košaricu, niti ga zanima, hrvatsko cmizdrenje nad cijenama raznih roba-namjernica u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Naime, kod njenih pučana, izaziva sažaljivi podsmijeh: kilo bifteka-37KM,kilo bakalara-50KM, kilo lososa-60KM, kilo pršuta-30KM,kilo rikule-20KM(omiljena salata),kilo ćeri kavade-18KM,kilo klementina-7KM,kilo krušaka-8KM…samo sam nabrojao osnovne namirnice… Kad prevedete u Euro…Eto Vas nepovratno na europskom putu, na kojemu bi-Hrvatska Republika HercegBosna bila samo smetnja! Same brojke Vam govore u ime demografske i migracijske statistike…Od bijede-siromaštva-gladi-rada-djelatnosti, bježi se u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu!.

Nadalje, u najboljoj tradiciji i duha slobode govora, koja je zakonom zajamčena u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni-nema neograničene slobode! Sloboda se ostvaruje u okvirima zakona, a kako se u istoj ne pljuje po deklaracijama, uzgred budu rečeno, koje se donose na vrhovnom političkom tijelu-Hrvatskom Narodnom Saboru, niti se gazi po zakonima, a zakona je ko’ u priči, pitam Vas: zašto onda hrvatski narod još uvijek nije slobodan u okvirima svoje republike???  Da li je to zato što nije Liderov san???

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime