Hrvatski arheolozi iskopali su dva srednjovjekovna kostura na kojima su pronašli dokaze paraliza od kojih jedan arheološka istraživanja do sada nisu poznavala a drugi je vrlo rijedak.
U prosinačkom izdanju međunarodnog znanstvenog časopisa “International Journal of Paleopathology” opisan je nalaz jednog muškog kostura iz Virja kod Đurđevca kao treći slučaj hemiplegije u paleopatološkoj literaturi, te nalaz jednog ženskog kostura iz Zadra koji predstavlja prvi slučaj triplegije u toj vrsti literature. Hemiplegija je pojam koji označava oduzetost jedne polovice tijela s odgovarajućim udovima, a triplegija paralizu tri ekstremiteta. Hrvatski arheolozi Mario Novak i Mario Šlaus te radiolog Mislav Čavka objašnjavaju da muški kostur prikazuje atrofije i skraćenje desne ruke i desne bedrene kosti, a ženski kostur pokazuje identične promjene na desnoj ruci i obje noge. Osim toga, oba kostura pokazuju iskrivljenje kralješnice, a ženski kostur također prikazuje obostranu nerazvijenost kukova. Također, ovo su jedini do sada zabilježeni slučajevi paralize prouzročene oštećenjem živčanog sustava iz arheoloških izvora, dakle stariji od stotinu godina na prostoru jugoistočne Europe, objašnjava važnost rezultata istraživanja prvi autor Mario Novak. Usporedba učestalosti ovog poremećaja u arheološkim populacijama s područja Hrvatske s podacima za moderne populacije, odnosno s kliničkim podacima, sugerira da se učestalost nije bitnije mijenjala od razdoblja srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća, dodaje Mario Novak, zagrebački arheolog trenutačno na znanstvenom usavršavanju u Dublinu. Obje osobe koje su bolovale od ovog poremećaja, najvjerojatnije od djetinjstva, bile su praktično nepokretne i bila im je potrebna tuđa pomoć kako bi preživjele. Činjenica da su preživjele relativno dugo, barem 10-15 godina od prvih znakova bolesti, kao i činjenica da su pokopane unutar službenih grobalja, sugerira da su bile smatrane punopravnim članovima svoje zajednice usprkos vrlo izraženim tjelesnim nedostacima, objašnjava Novak. On napominje da su autori članka u istraživanju imali pomoć arheologa Jakova Vučića iz Zadra i Roberta Čimine iz Koprivnice. (Zadarski list)
