Razgovarali smo s predsjednikom HSLS Splitsko – dalmatinske županije i kandidatom za županijsku skupštinu Splitsko – dalmatinske županije Brankom Radačićem.
Što biste posebno istakli kao problem Splitsko-dalmatinske županije?
Prometni povezanost je i dalje veliki problem. Naša županija je izgradnjom auto puta puno dobila. Nažalost, država nije imala novca istovremeno razvijat ceste i željeznicu. U toj situaciji prioritet je dan cestama, a željeznica je ostala po strani potpuno rascjepkana, devastirana i danas dovedena do razine neprepoznatljivosti. Razvoj, planiranje, izgradnja i održavanja željezničke infrastrukture nema regionalnu komponentu i ne potiče regionalni razvoj. Većina započetih projekata i onih koji se planira razvijati u idućem periodu ne daje odgovor kad će Južno-dalmatinske pruge biti u punoj funkciji. Zbog navedenih okolnosti željeznica u Dalmaciji gubi svoju ulogu i značaj, a tokovi prijevoza robe i putnika se usmjeravaju na ceste, što je za društvo skuplje i ekološki neprihvatljivije.
Svjedoci smo ovih dana kako se nude razna prometna rješenja rješavanje gužvi i zastoja u prometu. Kakav je Vaš stav o tome?
Umjesto velikih i skupih projekata, mostova i podmorskih tunela, prednost bi ipak trebalo dati integriranju i jačanju javnog prijevoza u kojemu bi željeznica trebala imat dominantnu ulogu. Uloga i značenje željeznice u poboljšavanju mobilnosti, stanja u okolišu, boljem povezivanju unutar županije, regije i sa ostatkom Hrvatske je nezaobilazna.
Zalažem se za to da u Nacionalnom programu razvoja željezničke infrastrukture kojeg donosi Vlada RH Projekt prigradske željeznice i produženje trase do Zračne luke Split pronađe svoje mjesto. Taj projekt podrazumijeva izgradnju dvokolosječne pruga od Solina do Zračne luke i Trogira sa novim kolodvorima i stajalištima. Uvrštavanje tog projekta u nacionalni program otvorilo bi put za prilagodbu prostorno – planske dokumentacije i nominiranje projekta za financiranje iz Europskih fondova. Takvi projekti iz europskih fondova mogli bi se financirat možda i u stopostotnom iznosu. Nadalje, razvoj javnog prijevoza i integrirane usluge podrazumijeva i uvođenje jedinstvenog tarifnog sustava na području županije na način da ista karta vrijedi za autobus i vlak.
Kako HSLS na predstojećim lokalnim izborima izlazi za skupštinu Splitsko – dalmatinske županije?
Koalicija GLAS Dalmacije koju čine HSU – HSLS – HRVATSKI LABURISTI – STRANAK RADA po prvi puta u županiji izlazi u ovom sastavu i predstavlja pravo iznenađene lokalnih izbora. Svi oni koji su umorni od monopola velikih stranaka, svađa i sukobljavanja imaju mogućnost podržati našu koaliciju koja objedinjuje mladost i iskustvo i predstavlja brigu za ¨malog¨ čovika i njegove potrebe.
Za što se zalaže vaša koalicija i kako to mislite realizirati?
Koalicija Glas Dalmacije zalaže se za solidarnost, trajnu skrb za starije i nemoćne, za osobe sa poteškoćama u razvoju, za osobe sa tjelesnim oštećenjima, kulturu dijaloga, poštivanja prava na različitost, slobodu javnog izražavanja stavova, te pravo na rad i radno mjesto. Našoj županiji pa i Hrvatskoj potrebna je reindustrijalizacija. Bez proizvodnje nema ni novih radnih mjesta, potrošnje ni napretka. Potreban nam je i ravnomjeran razvoj županije a poglavito dalmatinske zagore kroz povećano ulaganje u razvoj OPG-a, agroturizma i malog poduzetništva. U taj koncept nikako se ne uklapa lokacija Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim otpadom u Kladnjicama na kojemu ustrajava sadašnja županijska vlast. Dalmatinska zagora je nepravedno desetljećima zanemarivana. Danas kad je to prednost i nova prilika to se želi dovesti u pitanje lokacijom centra na izvorima pitke vode.
Reagirali ste u slučaju koncesije za Zlatni rat na Bolu, kakav je Vaš stav o tome?
Slučaj Bola ali i drugih koncesija na pomorskom dobru zahtijeva izmjenu Zakona o pomorskom dobru na način da se upravljanje kao i prihod od pomorskog dobra u cjelokupnom iznosu prepusti općinama i gradovima. Nažalost, dojam je da pomorsko dobro služi za stranačka ili međustranačka potkusurivanja radi stjecanja ili opstanka na vlasti ili zadržavanja moći od strane županije nad općinama i gradovima jer se iste na taj način drži ovisnim, a to nikako nebi smio biti cilj. Sve priče o brizi za otoke i primorska mjesta padaju u vodu ako se upravljanje i prihod od pomorskog dobra neće ostavit općinama i gradovima na čijem području se nalazi pomorsko dobro. Mišljenja sam kako nitko neće bolje od samih boljana, kaštelana, trogirana, splićana i dr. općina i gradova upravljati pomorskim dobrom. I ne samo nad pomorskim dobrom, velikim gradovima županija treba prepustiti i veću nadležnost nad školskim i zdravstvenim sustavom što sada nije slučaj.
Kakav je Vaš stav o lokaciji Općinskog suda Split?
Zalažem se i zalagat ću se povratak Općinskog suda Split u centar grada. Isto tako zauzimat ću se za vraćanje samostalnosti općinskim sudovima Kaštela, Solin i Omiš, te povratak prekršajnog suda u Kaštela. Zagovornici ukidanja i preseljenja općinskog i prekršajnog suda iz Kaštela nisu vodili računa o tome kako su Kaštela drugi grad u županiji sa oko 40 tisuća stanovnika, kako je prekršajni sud u Kaštelima bio jedan od najuspješnijih sudova u RH, te kako se radi o prostorno velikom području koje u svom zaleđu ima i dalmatinsku zagoru, općine koje su nekad pripadale Kaštelima i koje su zbog niza razloga upućene na Kaštela. Ponižavajuće je za sudce i osoblje suda raditi i boraviti u takvom okruženju i prostorima koji su potpuno neprilagođeni za sudišta. Radni i sanitarni uvjeti su daleko ispod svake razine dostojanstva i integriteta institucije suda. Devastirano i zapušteno okruženje u kojemu se nalazi općinski sud u Splitu dodatno govori o odnosu društva prema sudu, sucima ali i građanima koje se na ovaj način kažnjava i udaljava od pravde i konzumiranja svojih prava.
I za kraj što možete poručiti biračima?
Pozivam sve žitelje Splitsko – dalmatinske županije da 21. svibnja iziđu na izbore i zaokruživanjem koalicijske liste HSU – HSLS – HRVATSKI LABURISTI STRANKA RADA, liste broj 6. nositelja Veselka Gabričevića podrže GLAS za razum i malog čovjeka.
